Hrvatska ima potencijal za instaliranje vetroelektrana snage 25 GW na moru, pokazala je studija Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj čije je izradu pokrenulo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), a finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj je prva studija sa sveobuhvatnim pristupom obrade svih važnih segmenata za obnovljive izvore energije na moru, a pripremili su je Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju i Pokret otoka.
OIEH je saopštio da su u Planu locirana područja Jadranskog mora pogodna za razvoj tehnologija obnovljivih izvora energije na moru – prvenstveno vetroelektrana, ali i plutajućih fotonaponskih elektrana, sagledavajući pritom brojne aspekte kako bi njihov razvoj bio prihvatljiv za prirodu i okolinu.
„U područjima smanjenog utjecaja na okoliš identificiran je potencijal više od 25 GW vjetroelektrana na moru koje bi Hrvatsku u sljedećem desetljeću mogle pretvoriti u važnog europskog igrača u sektoru obnovljivih izvora energije“, rekla je Viktorija Zinčuk, direktorka EBRD-a za srednju Evropu, i dodala da bi Hrvatska svoj potencijal na moru trebalo da iskoristi što pre.
Milatić: Na ostrvima se neće instalirati vetroelektrane
Ivo Milatić, državni sekretar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, naveo je da su u protekle dve godine izdali energetskiah odobrenja za 2,5 GW obnovljivih projekata od kojih se 70 odsto odnosi na solarne elektrane, čime se zemlja približava zadatim strateškim ciljevima.
Hrvatska je, kako je naglasio, davno odlučila da neće graditi vetroelektrane na ostrvima, ali na moru ih možemo sjajno iskoristiti.
Studija je prvi korak u nizu studija, rasprava i inicijativa koje će na kraju rezultirati izradom državnog prostornog plana za morsko područje kao glavni preduslov za eventualnu buduću realizaciju projekta obnovljive energije na moru, najavio je Milatić.
Zoran Poljanec, vođa projekata u OIKON-u, je naglasio da se Planom predlaže da se projekti vetroelektrana na moru razvijaju zajedno s plutajućim fotonaponskim elektranama, kao i da se povežu s drugim delatnostima, kao što su proizvodnja vodonika i marikultura.
Uzimajući u obzir zone niskog i srednjeg uticaja studija je identifikovala 29.000 kvadratnih kilometara područja za obnovljive izvore energije na moru, od čega centrlani i južni deo Jadrana imaju više od 26.000 kilometara potencijalno raspoloživog područja.
Poljanec je istakao da bi zbog većih dubina mora na ovom području budući razvoj trebalo fokusirati na plutajuće vetroelektrane i solarne elektrane.
Jurišić: Finansijski benefit je često primaran i jedino bitan
Maja Jurišić, predsednica Pokreta otoka, istakla je da se razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje, ali pitanje je način na koji će svi zajedno u tome učestvovati.
Hrvatska, prema njenim rečima, ima potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije na kopnu i moru, ali trebalo bi da ih koristi na održiviji način. Naime, osim finansijskog benefita, koji je, kako je rekla, na žalost često primaran i jedino bitan, nužno je sagledati širi uticaj i u kalkulacije i planove, uz ekološke studije i analize, uključiti građane, lokalne zajednice i poslove na koje će razvoj ovakvih projekata imati uticaj.
Pokrovac: Prilika za rast nacionalne privrede
Maja Pokrovac, direktorka OIEH, rekla je da je povećanje obnovljive energije na moru moguće iskoristiti za rast nacionalne ekonomija. Brojne hrvatske firme već su ostvarile saradnju sa naučnom i akademskom zajednicom na području proizvodnje opreme, instalacija i drugih komponenti za obnovljivu energiju na kopnu.
Tako bi se, na primer, u budućnosti sektor brodogradnje mogao povezati sa razvojem elektrana na moru jer hrvatska brodogradilišta imaju proizvodne kapacitete koji mogu podržati gradnju i montažu vetroagregata na moru.
Duić: Mreža ne može da prihvati velike projekte na moru
Prema rečima Nevena Duića, profesora sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje, raspoloživi kapacitet mreže nije prihvatljiv za velike projekte na moru, tako da se to mora povećati.
Trenutno se razvoj mreže na obali uglavnom zasniva na jednonamenskim rešenjima za elektrane na moru, dok će u budućnosti postojati sve veći broj dvonamenskih rešenja koja te elektrane povezuju sa više zemalja.
Početna faza planiranja i razvoja infrastrukture na moru zavisi o planovima developera, dok bi kasnije faze planiranja projekta trebalo da preuzeti operator, smatra Duić, i navodi da su glavni centri potrošnje struje u Hrvatskoj u kontinentalnom delu zemlje, dok je većina novih kopnenih kapaciteta za obnovljiviu energiju u razvoju u južnom delu države.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.