Klimatske promene

Svetska meteorološka organizacija: Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva

evropa se najbrze zagreva klimatske promene globalno zagrevanje

Foto: Taken from Pixabay

Objavljeno

04.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropa je kontinent sa najvećim porastom temperatura u poslednjih 30 godina, navodi se u novom izveštaju Svetske meteorološke organizacije (SMO).

Temperature u Evropi, kako se navodi u Izveštaju o stanju klime u Evropi, u poslednje tri decenije porasle su dva puta više od globalnog proseka. Svetska meterološka organizacija upozorava da će ekstremne vrućine, šumski požari, poplave i druge posledice klimatskih promena uticati na društvo, privrede i ekosisteme.

Izveštaj o stanju klime u Evropi, koji je pripremljen zajedno sa Službom za klimatske promene Kopernikus Evropske unije, fokusiran je na 2021. godinu. Izveštaj sadrži informacije o rastu temperatura, toplotnim talasima na kopnu i moru, ekstremnim vremenskim prilikama, promenljivim obrascima padavina i topljenju leda i snega. Ovo je prvo izdanje i svake godine će izlaziti novo.

Temperature u Evropi su rasle prosečnom stopom od oko +0,5 stepeni Celzijusa svake decenije, a kao rezultat toga, alpski glečeri su izgubili 30 metara u debljini leda od 1997. do 2021. godine, pokazuje izveštaj.

Ledeni pokrivač Grenlanda se topi i doprinosi ubrzanju podizanja nivoa mora, dok je u leto 2021. ovo ostrvo doživelo veliko topljenje leda i prvu zabeleženu kišu na najvišoj tački – stanici Samit.

Vremenski i klimatske nepogode dovele su do stotina smrtnih slučajeva, direktno uticale na više od pola miliona ljudi i prouzrokovali ekonomsku štetu koja je veća od 50 milijardi dolara. Oko 84 odsto tih nepogoda predstavljale su poplave ili oluje, navodi se u izveštaju.

Ima i dobrih vesti, ali izazovi su ogromni

Izveštaj, takođe, navodi i pozitivne rezultate. Tako je Evropska unija smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte 31 odsto između 1990. i 2020. godine, a postavljeni cilj za 2030. je 55 odsto.

Evropa je, takođe, jedan od najnaprednijih regiona u prekograničnoj saradnji u prilagođavanju klimatskim promenama i jedan od svetskih lidera u obezbeđivanju efikasnih sistema ranog upozoravanja, sa oko 75 odsto zaštićene populacije, navodi se u izveštaju.

Taalas: Evropa predstavlja živu sliku sveta koji se zagreva

Međutim, izazovi su ogromni. Generalni sekretar Svetske meterološke organizacije Peteri Taalas, rekao je da Evropa predstavlja živu sliku sveta koji se zagreva i podseća sve da čak ni dobro pripremljena društva nisu bezbedna od uticaja ekstremnih vremenskih prilika.

Ove godine, kao i 2021, veliki delovi Evrope su bili pogođeni toplotnim talasima i sušom, što je podstaklo požare, rekao je Talas, i dodao da su prošle godine poplave izazvale smrt i razaranja.

Buontempo: izveštaj pruža naučno zasnovane, ali dostupne informacije, koje su omogućavaju donošenje odluka

Karlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promene Kopernikus u Evropskom centru za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMVF), rekao je da potreba za klimatskim podacima raste kako rizici i uticaj klimatskih promena na svakodnevni život postaje sve očigledniji iz dana u dan.

Ovim izveštajem želimo da premostimo jaz između podataka i analize kako bismo pružili naučno zasnovane, ali dostupne informacije koje omogućavaju donosiocima odluka da ih donesu, i to u svim sektorima, za sve struke, rekao je Buontempo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

visoke temperature, smrtni slucajevi, Evropa

Visoke temperature 2023. uzrokovale skoro 48.000 smrtnih slučajeva u Evropi

4. novembar 2022. - Studija barselonskog Instituta za globalno zdravlje pokazuje da je 2023. u Evropi skoro 48.000 ljudi preminulo zbog ekstremne vrućine

Veliki sumski pozari mogu da izazovu formiranje vatrenih oblaka

Veliki šumski požari uzrokuju formiranje vatrenih oblaka

4. novembar 2022. - Jaki šumski požari mogu da stvore sopstvene meteorološke uslove, sa vatrenim oblacima, olujama sa grmljavinom i vatrenim tornadima

U julu 2024. zabelezen najtopliji dan u istoriji merenja

U julu 2024. zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja

4. novembar 2022. - Nedelja, 21. jul, bila je natopliji dan u istoriji merenja, pokazuju podaci Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena C3S

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

4. novembar 2022. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu