Električna energija

Slovenija ublažava energetsku krizu sa 203 miliona evra

ems investicije dalekovodi matejic vucic

Objavljeno

01.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenački parlament usvojio je zakone o merama za ublažavanje uticaja rasta cena energenata izazvanih energetskom krizom. Zakoni predviđaju pomoć od 203 miliona evra za domaćinstva i privredu.

Pomoć za domaćinstva je miks više mera: jednokratne pomoći od 150 evra, tromesečne suspenzije naplate taksi za podršku proizvođačima energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, kao i naknada za distributivnu i prenosnu mrežu, preneli su lokalnim medijima.

Jednokratne isplate će dobiti oko 465.000 penzionera koji su imali penzije manje od 1.000 evra u decembru, i oko 67.000 korisnika socijalne pomoći i primaoci invalidnine.

Novac za domaćinstva biće obezbeđen iz fonda za klimatske promene

Pomoć će dobiti i 139.000 korisnika dečijeg dodatka, kao i 26.000 korisnika dodatka za višečlanu porodicu i hranitelja. Oko 6.000 porodica sa četvoro i više dece dobiće dodatnih 50 evra.

Domaćinstva bi novac trebalo da dobiju najkasnije do 15. aprila, a ukupan iznos od 108 miliona evra dolazi iz fonda za klimatske promene.

Sva domaćinstva biće oslobođena u februaru, martu i aprilu obaveze plaćanja takse iz koje se finansiraju subvencije za proizvođače energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije. Ova mera će se sprovoditi i za kupce na niskom naponu.

Energetski regulator je rekao da određene mere nisu u skladu sa zakonima EU

Mrežarine za operatere distributivnog i prenosnog sistema, takođe, se neće naplaćivati tri meseca svim kupcima.

Vlada Slovenije očekuje da suspenzija plaćanja taksi i mrežarina smanje račune za struju za 30 odsto.

Slovenački regualator Agencija za energijo usprotivila se ovim merama, sa obrazloženjem da nisu u skladu sa zakonima Evropske unije. Protiv mera su i mali akcionari distributivnih preduzeća jer će suspenzija plaćanja mrežarina smanjiti njihove prihode, pa su najavili da će se žaliti Ustavnom sudu.

Pomoć firmama i poljoprivrednicima vredna je 95 miliona evra

Kompanije kojima su se troškovi računa za energiju povećali više od 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu dobiće jednokratnu pomoć, dok će poljoprivrednicima biti isplaćena nadoknada po hektaru. Ukupni iznos pomoći za preduzeća je 70 miliona evra, a za poljoprivrednike 25 miliona evra.

Subvencija za firme neće prelaziti 60 odsto ukupnog povećanja troškova za energiju, dok se pojedinačni iznos može kretati od 30 evra do dva miliona evra.

Vlada predviđa da će pomoć biti isplaćena za oko 40.500 firmi i oko 41.000 poljoprivrednika.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija novi zakoni energetika oie cms Marija Filipovska Jelcic

Marija Filipovska Jelčić, CMS: Šta donose novi energetski zakoni Severne Makedonije

1. mart 2022. - Marija Filipovska Jelčić objasnila je za Balkan Green Energy News novine koje donose zakoni o energetici i obnovljivim izvorima energije

srbija suncarlito beta solar tokeni subotica solarna elektrana

SunCarlito Beta emitovao digitalne tokene za finansiranje solarne elektrane kod Subotice

1. mart 2022. - U veoma kratkom periodu ovo je druga ponuda digitalnih tokena - inovativnog načina finansiranja - u sektoru energetike u Srbiji

svetska banka zabrana nuklearke

Svetska banka ukinula zabranu finansiranja projekata nuklearne energije

1. mart 2022. - Svetska banka će podržati projekte za produženje radnog veka postojećih nuklearki i ubrzati uvođenje malih modularnih reaktora (SMR)

hrvatska evropska komisija cene struje privreda zagreb

Evropska komisija savetuje Zagreb: Više zelene energije i fleksibilnosti sniziće visoke cene struje za privredu

1. mart 2022. - Cene električne energije za firme u Hrvatskoj u prvoj polovini 2024. bile su treće najviše u EU, pa je Evropska komisija predložila mere