OIE

Severna Makedonija osniva zeleni investicioni fond kako bi podstakla zelenu ekonomiju

Severna Makedonija osniva zeleni investicioni fond kako bi podstakla zelenu ekonomiju

Jovan Despotovski (foto: Free Zones Authority)

Objavljeno

30.10.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.10.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Severna Makedonija je saopštila da će osnovati strateški zeleni investicioni fond, sa deset odsto državnog i 90 odsto privatnog kapitala, koji će finansirati investicije u zelene elektrane, tehnologije i infrastrukturu. Plan je da fond u naredne četiri godine pokrene ulaganja u vrednosti od 750 miliona evra, otvori 15.000 radnih mesta, podstakne privredni rast za jedan procentni poen i poveća izvoz za dve milijarde evra.

Severna Makedonija je osmislila strateški zeleni investicioni fond za slobodne ekonomske zone kako bi privatnom sektoru olakšala pristup finansiranju za prelazak na modernu, efikasnu i konkurentnu ekonomiju sa nultom emisijom gasova staklene bašte najkasnije do 2050. godine, kao i ispunila obaveze iz Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i ispoštovala standarde EU. Cilj je i da se smanje budžetski rashodi za ove namene i osnaži ekonomski rast privlačenjem stranih i domaćih privatnih investicija u zelenu ekonomiju.

Fond je deo vladinog plana za ubrzanje ekonomskog razvoja, a pripremili su ga uprava za slobodne zone Vlade Severne Makedonije i Svetska banka.

Početni kapital fonda biće 70 miliona evra

Planirano je da početni kapital fonda bude 70 miliona evra, koji će doći iz javnih fondova, i od međunarodnih finansijskih institucija i privatnih investitora poput banaka, investicionih fondova i pojedinaca. Udeo fonda u projektima u privatnom vlasništvu neće prelaziti 40 odsto njihove vrednosti.

Prema rečima Jovana Despotovskog, direktora uprave za slobodne zone, odluke o investicionim projektima donosiće poseban odbor.

Učešće vlade u fondu je ograničeno na 10 odsto kako bi se podstaklo uključivanje privatnog kapitala

Vlada Severne Makedonije je odlučila da ograniči svoj udeo na 10 odsto kako bi podstakla uključivanje privatnog kapitala, pre svega banaka u zemlji, ali i iz inostranstva, u projekte zelene infrastrukture i tehnologija koji bi ubrzali privredni rast, rekao je Despotovski, i dodao da osnivanje fonda neće povećati javni dug.

Ideja je da fond investira u projekte koji bi mogli da donesu prihod upravi za slobodne zone i investitorima, naglasio je on.

Već se pripremaju dva projekta koji će prvi biti finansirani iz novog fonda

Dva velika projekta koja su trenutno u pripremi biće prvi koji će biti finansirani iz novog fonda. Reč je o postavljanju solarnih fotonaponskih elektrana u slobodnim ekonomskim zonama i osnivanju posebne tehnološko razvojne zelene zone za koju je jedna od mogućih lokacija Đevđelija.

Fond će pomoći državi da izbegne korišćenje budžetskog novca i zaduživanje za dva projekta vredna 120 miliona evra

Realizacija ova dva projekta košta više od 120 miliona evra, koji bi, prema rečima Despotovskog, morali da se obezbede iz budžeta ili kroz zaduživanje. Ali, zahvaljujući novom fondu vlada će obezbediti samo 10 odsto, a preostalih 90 odsto privatni investitori, objasnio je Despotovski.

Fond će imati dva osnovna pravca delovanja: promociju zelenih investicija uključujući infrastrukturu za investitore u slobodnim zonama, energetiku, transport, usluge, i podizanje tehnološke osposobljenosti domaćih kompanija za angažovanje u globalnim lancima snabdevanja, saopštila je uprava za slobodne zone.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nevada u potrazi za vodom, desalinizacija kao jedno od mogucih resenja

Nevadu bi od žeđi spasao dotok iz Pacifika za desalinizaciju

30. oktobar 2021. - Južna Nevada se oslanja isključivo na vodu iz sve slabije reke Kolorado. Razmatra desalinizaciju kao sveobuhvatno rešenje.

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

30. oktobar 2021. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

30. oktobar 2021. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

30. oktobar 2021. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine