Klimatske promene

Najrazvijenije države sveta od početka pandemije dale više subvencija za fosilna goriva nego za zelenu energiju

Najrazvijenije drzave sveta od pocetka pandemije dale vise subvencija za fosilna goriva nego za zelenu energiju g20

Slika: Kristina Kasputienė from Pixabay

Objavljeno

11.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od početka pandemije COVID-19, u prvom kvartalu prošle goidne, najrazvijenije države sveta, okupljene u grupi G20, osigurale su subvencije od 296 milijardi dolara za kompanije i projekte u sektoru fosilnih goriva, a 227 milijardi za obnovljive izvore energije.

Grupa G20 okuplja najveći deo najmoćnijih ekonomija sveta koje su dobrim delom i najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, pa ovi podaci govore kako se one ponašaju prema problemu klimatskih promena. Očigledno da većina njih samo deklarativno podržava borbu protiv klimatskih promena, a na drugoj strani daju ogromne subvencije industriji fosilnih goriva.

Najviše novca za fosilna goriva izdvojile su SAD – 72 milijarde dolara

Podaci o državnim subvencijama zemalja G20, koje je pripremio sajt Energy Policy Tracker, posebno su poražavajući u svetlu najnovijeg izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC). U izveštaju se navodi da je intenzivno i brzo smanjivanje emisija ugljen-dioksida jedini način da se izbegnu ekstremne posledice klimatskih promena.

Detaljnija analiza podataka sajt Energy Policy Tracker pokazuje da su od svih članica G20 SAD odvojile najviše novca za fosilna goriva – 72 milijarde dolara. Slede Velika Britanija sa 42 milijarde dolara, Kanada sa 32, Indija sa 31 i Nemačka sa 27 milijardi dolara.

Najviše novca za obnovljive izvore energije dala je Kanada – 41 milijardu dolara

Subvencije za čiste izvore energije su takođe visoke, 227 milijardi dolara, ali bi njihov pravi efekat kroz rast proizvodnje zelene energije mogao da se vidi tek kada ne bi bilo državne pomoći za fosilna goriva, ili kada bi ova pomoć bila preusmerena gradnji vetroparkova i solarnih elektrana.

Među zemljama G20, najveći iznos za obnovljive izvore energije izdvojila je Kanada – 41 milijardu dolara. Indija je na drugom mestu sa 36 milijardi dolara, a Velika Britanija na trećem sa 28.

Gledajući subvencije za fosilna goriva prema vrsti energije i energenta, zemlje G20 su izdvojile najviše za naftu i gas – 218 milijardi dolara, dok je sektor uglja dobio 46,5 milijardi dolara, a projekti za dobijanje vodonika iz fosilnih goriva 11,19 milijardi dolara.

Olakšavajuća okolnost, ako bi se moglo naći tako nešto, je da je od 296 milijardi za fosilna goriva skoro 50 milijardi dato uz uslov da se smanje emisije, pokazuje interaktivna mapa na sajtu Energy Policy Tracker.

g20 subvencije fosilna goriva obnovljivi izvori energije

Ukupna izdvajanja zemalja G20 iz javnih budžeta za energetiku dostgla su skoro 658 milijardi dolara od početaka pandemije bolesti COVID-19. Prema vrsti energenta to izgleda ovako:

  • Fosilna goriva 296 milijardi (247 milijardi bezuslovno i 49 milijardi uslovno)
  • Zelena energija 227 milijardi (53 bezuslovno i 173 uslovno)
  • Ostala goriva i energija (nuklearna energija, biogoriva, biomasa, biogas, vodonik…) 134 milijardi dolara.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

susa, poljoprivreda, srbija

Suše u Srbiji postale dvostruko češće u poslednjih 60 godina

11. avgust 2021. - Suše u Srbiji postaju dvostruko češće nego pre 60 godina, što rezultira ozbiljnim padom prinosa poljoprivrednih kultura i ekonomskom štetom

mujovic dopis emisije energetska zajednica lorkovski

Crna Gora traži od Energetske zajednice da preispita obavezu da smanji emisije 55 odsto

11. avgust 2021. - Cilj je teško dostižan i podrazumevao bi radikalne poteze, naveo je u dopisu Sekretarijatu ministar energetike Saša Mujović

porast nivoa mora, Jadransko more, Crna Gora

Rast nivoa mora ugrožava crnogorsku obalu

11. avgust 2021. - Nivo Jadranskog mora bi do kraja 21. veka mogao da poraste za čak 35 centimetra, značajno ugrožavajući obalna područja Crne Gore

visoke temperature, smrtni slucajevi, Evropa

Visoke temperature 2023. uzrokovale skoro 48.000 smrtnih slučajeva u Evropi

11. avgust 2021. - Studija barselonskog Instituta za globalno zdravlje pokazuje da je 2023. u Evropi skoro 48.000 ljudi preminulo zbog ekstremne vrućine