Klimatske promene

Najrazvijenije države sveta od početka pandemije dale više subvencija za fosilna goriva nego za zelenu energiju

Najrazvijenije drzave sveta od pocetka pandemije dale vise subvencija za fosilna goriva nego za zelenu energiju g20

Slika: Kristina Kasputienė from Pixabay

Objavljeno

11.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.08.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od početka pandemije COVID-19, u prvom kvartalu prošle goidne, najrazvijenije države sveta, okupljene u grupi G20, osigurale su subvencije od 296 milijardi dolara za kompanije i projekte u sektoru fosilnih goriva, a 227 milijardi za obnovljive izvore energije.

Grupa G20 okuplja najveći deo najmoćnijih ekonomija sveta koje su dobrim delom i najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, pa ovi podaci govore kako se one ponašaju prema problemu klimatskih promena. Očigledno da većina njih samo deklarativno podržava borbu protiv klimatskih promena, a na drugoj strani daju ogromne subvencije industriji fosilnih goriva.

Najviše novca za fosilna goriva izdvojile su SAD – 72 milijarde dolara

Podaci o državnim subvencijama zemalja G20, koje je pripremio sajt Energy Policy Tracker, posebno su poražavajući u svetlu najnovijeg izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC). U izveštaju se navodi da je intenzivno i brzo smanjivanje emisija ugljen-dioksida jedini način da se izbegnu ekstremne posledice klimatskih promena.

Detaljnija analiza podataka sajt Energy Policy Tracker pokazuje da su od svih članica G20 SAD odvojile najviše novca za fosilna goriva – 72 milijarde dolara. Slede Velika Britanija sa 42 milijarde dolara, Kanada sa 32, Indija sa 31 i Nemačka sa 27 milijardi dolara.

Najviše novca za obnovljive izvore energije dala je Kanada – 41 milijardu dolara

Subvencije za čiste izvore energije su takođe visoke, 227 milijardi dolara, ali bi njihov pravi efekat kroz rast proizvodnje zelene energije mogao da se vidi tek kada ne bi bilo državne pomoći za fosilna goriva, ili kada bi ova pomoć bila preusmerena gradnji vetroparkova i solarnih elektrana.

Među zemljama G20, najveći iznos za obnovljive izvore energije izdvojila je Kanada – 41 milijardu dolara. Indija je na drugom mestu sa 36 milijardi dolara, a Velika Britanija na trećem sa 28.

Gledajući subvencije za fosilna goriva prema vrsti energije i energenta, zemlje G20 su izdvojile najviše za naftu i gas – 218 milijardi dolara, dok je sektor uglja dobio 46,5 milijardi dolara, a projekti za dobijanje vodonika iz fosilnih goriva 11,19 milijardi dolara.

Olakšavajuća okolnost, ako bi se moglo naći tako nešto, je da je od 296 milijardi za fosilna goriva skoro 50 milijardi dato uz uslov da se smanje emisije, pokazuje interaktivna mapa na sajtu Energy Policy Tracker.

g20 subvencije fosilna goriva obnovljivi izvori energije

Ukupna izdvajanja zemalja G20 iz javnih budžeta za energetiku dostgla su skoro 658 milijardi dolara od početaka pandemije bolesti COVID-19. Prema vrsti energenta to izgleda ovako:

  • Fosilna goriva 296 milijardi (247 milijardi bezuslovno i 49 milijardi uslovno)
  • Zelena energija 227 milijardi (53 bezuslovno i 173 uslovno)
  • Ostala goriva i energija (nuklearna energija, biogoriva, biomasa, biogas, vodonik…) 134 milijardi dolara.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

11. avgust 2021. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

klimatske promene kompanije lista strategije analiza procena amazon ford gugl meta gm

Vodeće globalne korporacije i dalje nemaju kredibilne strategije za klimatske promene (lista)

11. avgust 2021. - Nijedna od 20 kompanija ocenjenih u okviru dubinskih analiza sektora ne pokazuje klimatsku strategiju razumnog ili visokog integriteta

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

11. avgust 2021. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

11. avgust 2021. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata