Životna sredina

Srbija se priprema da plasira državne zelene obveznice

Srbija plasira drzavne zelene obveznice

Objavljeno

16.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.06.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vladina međuresorna grupa radi na izradi dokumenta koji će omogućiti da Srbija na međunarodnom tržištu proda državne zelene obveznice. Generalni direktor organizacije Climate Bonds Initiative Sean Kidney kaže da su one kod investitora popularnije nego obične dužničke hartije.

Ministar finansija Siniša Mali je na čelu nove međuresorne grupe oformljene da izradi okvirni dokument kojim će moći da se zadovolje uslovi da Srbija može da izda zelene obveznice na međunarodnom finansijskom tržištu, uključujući sistem izveštavanja o korišćenju sredstava.

Zelene ili klimatske obveznice su alatka za prikupljanje sredstava za projekte kojima mogu da se ublaže klimatske promene ili njihov uticaj te da se uvedu principi cirkularne privrede. Entiteti koji ih prodaju mogu, na primer, da se obavežu da će povećati uštedu materijala, unaprediti sistem upravljanja otpadom, biodiverzitet i vodne resurse ili da će smanjiti zagađenje.

Međunarodne finansijske institucije mogu da pomognu Srbiji u procesu

Generalni direktor organizacije Climate Bonds Initiative Sean Kidney kazao je za Balkan Green Energy News da Srbija u ovom postupku može da dobije pomoć od Evropske banke za obnovu i razvoj i drugih međunarodnih institucija. Što se tiče izazova, on je naveo da treba postići „nešto što će odgovarati tržištu“, uz pitanja koja se tiču izveštavanja i regulisanja izvršenja obaveza.

Sve više investitora ima obavezujuće ciljeve na polju zaštite životne sredine, tako da moraju da ulažu u održive projekte

Srbija može da prođe bolje ukoliko izda zelene obveznice umesto običnih, jer će joj kamata biti niža za pet do 25 baznih poena, procenio je Kidney. Šef navedene međunarodne organizacije, koja sertifikuje zelene obveznice, izjavio je da je potražnja za njima „mnogo veća“ nego za konvencionalnim obveznicama. Objasnio je da sve više investitora ima obavezujuće ciljeve na polju zaštite životne sredine, tako da moraju da ulažu u održive projekte.

Radna grupa je zadužena da uspostavi saradnju sa savetnicima pri izradi okvirnog dokumenta, izvrši ocenu i selekciju projekata koji će se finansirati iz emisije, upravlja sredstvima i da podnosi godišnje izveštaje Vladi Srbije i investitorima o tome kako se novac koristi.

Tržište zelenih obveznica se širi na Balkanu

Neke kompanije u Jugoistočnoj Evropi, među kojima i banke, već su prikupile sredstva za investicije preko zelenih obveznica. U Rumuniji je prva u svom sektoru bila Reiffeisen banka. Ona je prošlog meseca prodala paket denominovan u domaćoj valuti za 400,6 miliona leja, što je 81,4 miliona evra.

EBRD i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) iz Grupe Svetske banke bile su među kupcima. Kreditori emituju zelene obveznice da bi prikupljenim sredstvima finansirali projekte klijenata na polju klime i zaštite okoline.

S druge strane, još nijedna država u regionu kojeg pokriva Balkan Green Energy News još nije prodavala takve hartije duga. Po nedavnom novinskom izveštaju, Turska radi na ispunjavanju pravnih uslova da može da počne da prikuplja novac prodajom duga čija cena bi bila određena u skladu s rezultatima ciljanih socijalnih i održivih projekata.

Održive obveznice su šira kategorija. Ona obuhvata dug koji istovremeno ima karakteristike i zelenih i socijalnih obveznica – onih što su namenjene za unapređenje životnih uslova ranjivih grupa stanovništva, na primer kroz socijalno stanovanje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

16. jun 2021. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

16. jun 2021. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

16. jun 2021. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

16. jun 2021. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi