Životna sredina

Stručnjakinje i aktivistkinje poručuju: Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna

Strucnjakinje aktivistkinje ruze cveta pobuna

Slika: Toplodolske bake na barikadama (Marica Stamenković)

Objavljeno

09.03.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

09.03.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Autorka: Iva Marković, inicijativa Pravo na vodu

Preko stotinu stručnjakinja i ekoloških aktivistkinja potpisalo je proglas povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, u kojem pozivaju na ekološku i socijalnu akciju širom Srbije. „Bolji svet za žene je bolji svet za sve, uključujući i prirodu“, istakle su u dokumentu nazvanom „Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna“.

Doprinos žena u zaštiti životne sredine je nezamenjiv, ali nedovoljno priznat i vidljiv, poručila je grupa ekspertkinja i zaštitnica životne sredine. One u proglasu „Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna“ traže da dostojanstven život ljudi i dobrobit planete dobiju zasluženo mesto u prioritetima politike na svim nivoima i pozivaju sve žene da se uključe u izgradnju takvog društva.

Dokument je objavljen povodom Međunarodnog dana žena, a ima više od sto potpisnica. Bolji svet za žene je bolji svet za sve, uključujući i prirodu, stoji u proglasu.

Ženska perspektiva je neophodna za održivu promenu

„Na žensku brigu za zdravlje, ravnopravnost sa drugim ljudima i zajedništvo sa drugim bićima, do skora se cinično gledalo kao na slabost, emotivnost, iracionalnu politiku nižeg reda. Danas, kada je otpor protiv zagađenja, privatizacije i uništavanja prirodnih javnih bogatstava postao pravo i obaveza svakog savesnog čoveka, ženska perspektiva nam je neophodna da bismo sem bunta – napravili/e i održivu promenu,“ navele su potpisnice.

Tokom pandemije je došao do izražaja značaj medicinskih sestara, prodavačica i drugih žena čija su zanimanja nezaobilazna za funkcionisanje društva

Borile se za vazduh, šumu ili reku, žene su jednako angažovane na terenu, poseduju i stručnost i iskustvo, posvećene su preko granica koje im društvo nameće, ističu u proglasu i dodaju da žene preuzimaju rizike i da su izložene pritiscima i pretnjama uprkos tome što značajno slabije zauzimaju javni prostor u Srbiji, a još manje donose odluke.

Priroda trpi zbog apetita kapitalista i imperijalista

„Ne bez razloga, u mnogim krajevima sveta devojke i žene predvode borbu za održivu budućnost. Žene su u većem riziku od posledica svih kriza u životnoj sredini, od lokalnog zagađenja do klimatskih promena. One ostaju gde su, staraju se o bolesnima, starima, nemoćnima. I kada nema hrane pripremaju obrok i kada nema vode brinu o higijeni. Na čelu fronta koračaju takođe i jer same dobro poznaju deblji kraj eksploatacije i nipodaštavanja koje priroda trpi zbog nezajažljivih apetita kapitalista, imperijalista i ostalih predatora,“ naglašeno je.

Potpisnice skreću pažnju na intenzivno kolonizovanje prirode i neodgovoran odnos prema drugim vrstama. Tokom pandemije je došao do izražaja značaj medicinskih sestara, prodavačica i drugih žena čija su zanimanja nezaobilazna za funkcionisanje društva, piše u dokumentu.

„I zato ne želimo poklone i ruže, tražimo ono što svima pripada, čist vazduh i vodu, sačuvanu prirodu, zdravstvenu bezbednost, dostojanstvene poslove koji su dobri i za društvo i za prirodu. Politika brige nije zastareo ideal, ona mora biti naša budućnost!  Socio-ekološka revolucija je nužna, njeno kormilo je naše polje borbe“, kažu aktivistkinje i stručnjakinje i pozivaju sve žene da se povežu u solidarnosti i uključe se u borbu za očuvanje životne sredine, a muškarce da ih u tome podrže i budu im dostojni saborci.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Veštačka inteligencija može da otkrije toksičnost hemikalija

Veštačka inteligencija može da otkrije toksičnost hemikalija

9. mart 2021. - Naučnici iz Švedske su razvili metod korišćenja veštačke inteligencije za identifikaciju toksičnih hemikalija zasnovan isključivo na poznavanju molekularne strukture

Evropska unija radi na uvođenju novih mera za smajenje ambalažnog otpada

Evropska unija uvodi mere za ograničavanje količine ambalažnog otpada

9. mart 2021. - Evropski parlament je usvojio Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Količina ambalaže 2040. godine mora da bude 15 odsto manja nego sada

rec-harlingen spalionica otpada

Hrana koja se uzgaja u blizini spalionica otpada kontaminirana supstancama visokog rizika

9. mart 2021. - Biomonitoringom emisija u Slovačkoj i Holandiji otkriveni su visoki nivoi perzistentnih organskih zagađivača (POPs) u hrani i životnoj sredini u blizini spalionica otpada

kvalitet-vazduha-eu

EU uvodi oštrija pravila za najštetnije zagađivače vazduha

9. mart 2021. - Novim pravilima postavljaju se stroža ograničenja za 2030. godinu za zagađivače vazduha sa ozbiljnim uticajem na zdravlje