OIE

Nacionalni energetski i klimatski plan Hrvatske: Udeo obnovljivih izvora do 2030. biće 36,4% 

hrvatska nacionani energetski i klimatski plan NEKP

Slika: Pixabay

Objavljeno

16.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Finalni Nacionalni energetski i klimatski plan Hrvatske (NEKP) postavio je cilj da udeo obnovljive energije do 2030. godine bude 36,4%, što će biti porast od 8,4% u odnosu na najnovije dostupne podatke, navodi se u analizi Evropske komisije.

EK je pripremila analize finalnih NEKP-ova svih država članica. U njima je navela i u kojoj meri su članice prihvatile njene preporuke na njihove nacrte planova.

NEKP predstavlja plan svake država EU o tome kako namerava da doprinese energetskim i klimatskim ciljevima EU do 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, interkonekcija i istraživanja i inovacija.

EU do 2030. namerava da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte 40% u odnosu na 1990. (30% emisije koje nisu obuhvaćene Sistemom za trgovanje emisijama EU u odnosu na 2005), poveća udeo obnovljivih izvora na 32% i energetsku efikasnost 32.5%.

EK: Podržati ulaganja u obnovljive izvore kroz stabilan zakonodavni okvir

Nakon sagledavanja finalnog NEKP-a i investicionih i reformskih prioriteta koji su identifikovani za Hrvatsku, EK joj je u analizi sugerisala da u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji priprema, predvidi određene investicije i mere u sektorima energetike i klimatskih promena.

Te mere uključuju, na primer, podršku investicijama u obnovljive izvore kroz stabilan zakonodavni okvir koji uključuje i konkurentno tržište električne energije.

Obnovljivi izvori: ambiciozan cilj

Hrvatski NEKP definisao je cilj od 36,4% za udeo obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnje energije do 2030. Ovaj procenat EK u analizi smatra dovoljno ambicioznim jer je veći od 32%, koliko se dobija na osnovu formule iz uredbe o upravljanju u okviru Energetske unije i klimatske akcije. Formula određuje koliki bi trebalo da budu nacionalni ciljevi članica kako bi se dostigao cilj na nivou EU od 32%.

Emisije GHG: smanjenje ispod nivoa iz 2005.

Cilj za 2030. godinu za emisije gasova staklene bašte koji nisu obuhvaćeni Sistemom za trgovanje emisijama (EU ETS) je 7% ispod nivoa iz 2005. Trenutno je smanjenje na 1% u poređenju sa podacima iz 2005.

Hrvatska čak smatra da će sprovođenjem postojećih mera ovaj cilj nadmašiti i da će smanjenje biti 18,5%.

hrvatska nekp nacionani energetski i klimatski plan

Investicije: potrebno 19 milijardi evra

Potrebe Hrvatske za investicijama za period 2021-2030. procenjuju se na 19 milijardi evra. Najveći deo trebalo bi da bude potrošen na obnovu zgrada i proizvodnju električne energije.

Energetska efikasnost: slabe ambicije

Hrvatski doprinos cilju EU za energetsku efikasnost do 2030. ostao je nepromenjen u odnosu na nacrt plana, i EK ga smatra slabom ambicijom.

Plan, ipa, uključuje nameru da se stopa energetske rehabilitacije sa sadašnjih 0,7% godišnje poveća na 3% u periodu 2021-2030.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spajic Japanski Itochu zainteresovan projekat spalionice otpada

Spajić: Japanski Itochu zainteresovan za projekat spalionice otpada

16. oktobar 2020. - Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da će biti izgrađena spalionica otpada kapaciteta do 50 megavata i da je Itochu iz Japana zainteresovan za taj projekat

slovenija subvencije privreda struja

Slovenija će energetski intenzivnoj privredi davati subvencije od 30 miliona evra godišnje

16. oktobar 2020. - Ministar životne sredine, klime i energetike Bojan Kumer izjavio je da je zakon odgovor na ozbiljne izazove ovog dela slovenčake privrede

slovenija sneg solarni paneli

Od čišćenja snega sa solarnih panela više štete nego koristi

16. oktobar 2020. - Slovenački operateri solarnih elektrana i ne pokušavaju da očiste sneg sa svojih modula, jer bi im to zapravo donelo više štete nego koristi

Srbija zakonski okvir skladistenje CO2

Srbija sprema zakonski okvir za skladištenje CO2

16. oktobar 2020. - Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u Srbiji obuhvatiće trajno zbrinjavanje CO₂ u geološkim formacijama