Voda

Novim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće povećane dozvoljene količine amonijaka, bora, hlorida i natrijuma

Novi-Pravilnik-o-higijenskoj-ispravnosti-vode-za-pice-amonijak

Photo: Pixabay

Objavljeno

13.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo zdravlja izmenilo je Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, pa sada jedan litar može da sadrži veće količine amonijaka, bora, hlorida i natrijuma. Deo javnosti je kritikovao ove izmene, koje su stupile na snagu krajem aprila, dok Ministarstvo i stručnjaci uveravaju da nema razloga za strah.

Maksimalno dopuštena koncentracija amonijaka povećana je sa 0,1 na 0,5 miligrama po litru (mg/l)vode, bora sa 0,3 na 1 mg/l, natrijum sa 150 na 200 mg/l i hlorida sa 200 na 250 mg/l.

Liga socijaldemokrata Vojvodine najoštrije je osudila usvajanje pravilnika i navela da je to direktno usmereno na štetu građana Zrenjanina koji i dalje nemaju zdravu pijaću vodu. Oni smatraju da vlast na ovaj način želi da reši problem neispravne vode u ovom gradu.

Da podsetimo, u Zrenjaninu je od 2004. godine zabranjena upotreba vode iz lokalnog vodovoda zbog povećane koncentracije arsena. Posle dosta peripetija nedavno je započeo probni rad novog postrojenja za preradu vode, ali veoma brzo je rad postrojenja prekinut jer kvalitet vode nije bio dobar.

U Ministarstvu zdravlja kažu da je prethodni Pravilnik donet 1999, a Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2004, u trećem izdanju Smernica za kvalitet vode za piće, preporučila definisanje plana za bezbednu vodu za piće, kao prvi korak u obezbeđivanju zdravstveno bezbedne pijaće vode.

U skladu sa tim, kako navode, mnoge zemlje su promenile svoje propise u oblasti vode za piće.

„U procesu pristupanja EU i usklađivanju propisa u oblasti vode za piće, Radna grupa Ministarstva zdravlja je u skladu sa regulativom EU sačinila predlog novog Pravilnika. Navedeni parametri objavljeni u novom Pravilniku su identični onima koji su propisani u državama EU“, navelo je u saopštenju Ministarstvo.

Stručnjaci: Usklađivanje sa EU i SZO, nema opasnosti za ljude

Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, Božo Dalmacija, izjavio je za N1 da Pravilnik nije promenjen samo zbog Zrenjanina, već zbog svih mesta u Vojvodini gde je voda loša. On je naveo da je novi Pravilnik predložio on sa svojim kolegama jer su domaći standardi bili previše strogi u odnosu na EU i SZO.

Novi Pravilnik će smanjiti cenu izgradnje postrojenja za pripremu vode za piće, a posle i cenu njihovog korišćenja, rekao je Dalmacija.

On je naveo da bi po starom Pravilniku bilo potrebno oko 1,2 milijarde evra za sva postrojenja u Vojvodini, a po novom je investicija procenjena na oko 700 miliona evra.

Profesori Hemijskog fakulteta u Beogradu, Goran Roglić i Dragan Manojlović potvrdili su za Blic stav Ministarstva, da su vrednosti u novom Pravilniku usklađene sa standardima EU i preporukama SZO, i kažu da nema nikakvih opasnosti za zdravlje ljudi.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svet skladistenje vode analiza suša satelitski snimci

Satelitski snimci pokazuju dramatične promene u globalnim skladištima vode

13. maj 2019. - Satelitski snimci pokazuju dramatično povećanje područja pogođenih sušom na globalnom nivou. Posebno loši podaci zabeleženi...

Cena Brent nafte zatvara mart u rekordnom mesecnom skoku

Cena Brent nafte zatvara mart u rekordnom mesečnom skoku

13. maj 2019. - Rat na Bliskom istoku je uzdrmao tržište nafte, pri čemu je cena referentnog fjučersa za Brent od kraja februara skočila preko 55 odsto

Opasnost od egzodusa bombardovani pogoni desalinizaciju vode Persijskog zaliva

Opasnost od egzodusa – bombardovani pogoni za desalinizaciju vode oko Persijskog zaliva

13. maj 2019. - Iranski rat bi mogao teško da poremeti snabdevanje vodom u regionu, a posebno pogone za desalinizaciju, pored ekološke katastrofe

Na Balkanu od 2012 izgubljeno skoro 2 500 kilometara netaknutih reka

Na Balkanu od 2012. izgubljeno skoro 2.500 kilometara netaknutih reka

13. maj 2019. - Komparativnom regionalnom procenom je dokumentovana degradacija mnogih među poslednjim divljim rekama u Evropi