Voda

WWF: Šteta naneta svim rekama u Bugarskoj – izgrađeno 270 hidroelektrana, u planu još 200

Photo: Pixabay

Objavljeno

18.02.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.02.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Sve reke u Bugarskoj i njihove pritoke pretrpele su neku vrstu štete – među uzročnicima su zagađenje, suša, otpadne vode, vađenje šljunka i peska i izgradnja hidroelektrana (HE), upozorila je Svetska organizacija za prirodu (WWF).

Na ukupno 325 reka u Bugarskoj izgrađeno je 270 hidroelektrana, a odobreno je još 200 projekata za izgradnju hidroelektrana, saopštio je WWF, prenose mediji u Bugarskoj.

Iako vlada mišljenje da je Bugarska bogata vodama, vodni resursi ove zemlje su relativno ograničeni – zauzimaju samo 0,3% teritorije Bugarske. Bugarska ima 2.250 kubnih metara vodnih resursa po glavi stanovnika godišnje, što je mnogo manje od svetskog proseka od 8.000 kubnih metara, piše portal Novinite.

Iako se hidroelektrane smatraju izvorom zelene energije, one postavljaju prepreke koje menjaju vodotokove, čime sprečavaju migracije riba i drugih životinjskih vrsta, saopštio je WWF.

Hidroelektrane, uz druge faktore kao što su klimatske promene i uništavanje šuma, dovele su do gubitka 60% populacija riba u Dunavu i njegovim pritokama tokom prethodnih 20 godina, kaže WWF.

Lista ugroženih vrsta Bugarske sadrži 50 vrsta ribe, od kojih su 4 već izumrle, dok ih je 46 ugroženo. U ugrožene vrste spada i jesetra, čija evolucija traje još od doba dinosaurusa.

Predlozi u okviru debate o Okvirnoj direktivi o vodama dostavljaju se do 4. marta

Nešto se ipak može učiniti, kaže WWF i podseća da je u toku javna debata o Okvirnoj direktivi o vodama EU. Ova debata predstavlja šansu da se zaštiti život u bugarskim rekama tokom narednih 20 godina, kaže WWF.

Rok za podnošenje predloga u vezi sa direktivom ističe 4. marta.

Svi građani i zainteresovane strane mogu da izraze svoje mišljenje u okviru debate o Okvirnoj direktivi o vodama.

Javna debata o ovoj direktivi organizovana je sa ciljem da se dobije što više mišljenja o tome kako su Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o poplavama promenile način održivog upravljanja vodama i doprinele poboljšanju stanja voda, kao i kako su uticale na strategije smanjenja rizika od poplava u Evropskoj uniji, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Tagovi: , , ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Berlin, otpadne vode, kisnica, vodosnabdevanje

Berlin kopa rezervoare za prikupljanje kišnice

18. februar 2019. - Berlin gradi infrastrukturu za sakupljanje i skladištenje kišnice, uključujući podzemne rezervoare, i postaje grad-sunđer

Ekonomska steta zagadjenja okeana iznosiće 731 milijardu dolara do 2050. godine

Šteta od zagađenja okeana plastikom do 2050. može da dostigne 731 milijardu dolara

18. februar 2019. - Ukoliko se punjenje okeana plastičnim otpadom nastavi, potencijalna ekonomska šteta do 2050. godine iznosi ukupno 731 milijardu dolara

grad zagreb koncesija procistac otpadnih voda tomasevic

Zagreb raskinuo koncesiju za otpadne vode sa firmama E.ON i EVN

18. februar 2019. - Gradske vlasti su raskinule ugovor o koncesiji potpisan 2000. godine koji je trebalo da bude na snazi do 2028.

Opasni herbicid glifosat u evropskim rekama ne potice iz poljoprivrede

Većina opasnog herbicida u rekama ne potiče iz poljoprivrede

18. februar 2019. - Naučnici su otkrili da značajna količina herbicida glifosata u reke dolazi iz domaćinstava – iz aditiva u deterdžentima