Energetska efikasnost

EU zahteva od Slovenije da ispravno primeni Direktivu o energetskim performansama zgrada

EU zahteva od Slovenije da ispravno primeni Direktivu o energetskim performansama zgrada

Photo: Pixabay

Objavljeno

05.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija (EK) zatražila je od Slovenije da ispravno prenese sve odredbe Direktive o energetskim performansama zgrada (Energy Performance of Buildings Directive – EPBD) u nacionalno zakonodavstvo.

U Evropskoj uniji zgrade troše 40 odsto energije i odgovorne su za 36 odsto emisija ugljen-dioksida.

U skladu sa važećim zakonom, članice EU moraju da uspostave i primene minimalne zahteve za energetske performanse novih i postojećih zgrada, da osiguraju sertifikaciju energetskih performansi zgrada i da zahtevaju redovnu kontrolu sistema grejanja i klimatizacije. Osim toga, članice moraju da osiguraju da sve nove zgrade budu zgrade sa skoro nultom neto potrošnjom energije (nearly-zero energy) od 2021. godine.

„Prema proceni Evropske komisije, u Sloveniji nisu ispoštovani svi zahtevi iz Direktive o energetskim performansama zgrada. Konkretno, nacionalno zakonodavstvo još nije osiguralo prikaz sertifikata o energetskim performansama u svim zgradama koje često imaju posetioce“, navodi EK u saopštenju.

Slovenija ima dva meseca da ispuni svoje obaveze, u suprotnom, EK može da prosledi slučaj Sudu pravde EU.

Prema podacima EK, trenutno oko 35 odsto zgrada u EU starije je od 50 godina. Poboljšanjem energetske efikasnosti zgrada, EU bi mogla da smanji ukupnu potrošnju energije 5-6 odsto i emisije CO2 za oko pet odsto.

U oktobru 2015. slovenačka vlada usvojila je Dugoročnu strategiju povećanja ulaganja u energetsku obnovu zgrada.

Planirani rezultat je obnavljanje 9,1 milona kvadratnih metara u periodu 2014-2023. Ukupna godišnja vrednost investicija u renoviranje zgrada iznosi oko 40 miliona evra.

Direktiva o energetskim performansama zgrada i Direktiva o energetskoj efikasnosti predstavljaju glavne propise EU za smanjenje potrošnje energije u zgradama.

Postignut dogovor o izmeni Direktive

EK je 30. novembra 2016. godine predložila ažuriranje Direktive o energetskim performansama zgrada kako bi promovisala korišćenje pametne tehnologije u zgradama i poboljšala postojeće odredbe.

Krajem decembra 2017. godine postignut je politički sporazum između Saveta EU, Evropskog parlamenta i Evropske komisije o predloženoj izmeni ove Direktive.

„Na osnovu predloga EK, dogovoreno je da se doda niz mera u Direktivi koje imaju za cilj ubrzanje ekonomičnog renoviranja postojećih zgrada. Takođe će biti izmenjene odredbe o pametnim tehnologijama i tehničkim građevinskim sistemima, uključujući automatizaciju, a biće uvedena i e-mobilnost“, saopštila je EK nakon postizanja dogovora.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Holandija dobija gradsku cetvrt ciji ce stanovnici morati da dele automobile

Stanovnici nove gradske četvrti u Holandiji će morati da dele automobile

5. februar 2018. - Utreht, četvrti grad po veličini u Holandiji, dobiće naselje čiji će stanovnici deliti automobile

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

5. februar 2018. - U Srbiji su uvedeni digitalni servisi za izdavanje i produžavanje dozvola u sektoru energetike i postupak izrade ekoloških studija

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

5. februar 2018. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja

Zoran Lajovic Metalfe Group

Zeleni čelik iz Sremske Mitrovice – odgovorna industrija za održivu budućnost

5. februar 2018. - Proizvodnja čelika može biti održiva i odgovorna pokazuje primer srpske kompanije Metalfer Group u čijem proizvodnom portfoliu se nalazi  i tzv. Metalfer ® Zeleni Čelik