Životna sredina

Zelena ekonomija: pravi put ka održivoj budućnosti

Zelena ekonomija: pravi put ka odrzivoj budućnosti

Slika: BGEN

Objavljeno

02.11.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.11.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zelena ekonomija je danas bitan deo ekonomije, nacionalne i globalne, i sada je potrebno da na tome radimo na održiviji, sveobuhvatan način. Partnerstvo i umrežavanje su osnovni koraci u tom pravcu, i mada je najveća odgovornost na vladama, neophodno je u ceo proces uključiti celo društvo, pre svega mlade generacije, bila bi u najkraćem poruka sa Međunarodnog kongresa zelene ekonomije koji je danas počeo u Beogradu.

Fokus trodnevnog skupa koji je okupio ekonomiste, inovatore, preduzetnike, donosioce odluka, predstavnike civilnog društva i studente u oblasti zelene ekonomije je mapiranje njenih potencijala i mogućnosti u postindustrijskoj eri. Maja Turković iz nevladine organizacije Asocijacija za održivi razvoj (ASOR) je, govoreći o energetskim perspektivama, navela da je glavno pitanje kako će društvo evolvirati u svetu “nakon ugljenika”. Ključno je osmisliti pravu politiku za klimatske promene i razvoj obnovljive energije, i uključiti građane u energetsku tranziciju.

Borislav Sandov iz Balkanske mreže Evropske zelene partije, rekao je da je uz potrebu globalnog umrežavanja regionalna kooperacija neophodna, i da će tranzicija balkanskog regiona ka zelenoj ekonomiji biti brža ukoliko se unapredi saradnja za koju, naglasio je, imamo potencijala.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, potencirao je da je partnerstvo “najskuplja reč” na Balkanu, i da bez partnerstva ne može da se krene napred. “Ne verujem da je Evropa kasica-prasica, da samo daje novac. Moramo sami da učestvujemo. Za Srbiju, kojoj je u narednih 20 godina potrebno više od 14 milijardi evra investicije u zelenu ekonomiju, najskuplji i najduži pregovori sa EU biće Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene“, dodao je Mitrović.

Zelena ekonomija i uloga žena 

Najviše pažnje privukao je panel “Žene u zelenoj ekonomiji: uspešne priče”, tokom kojeg su učesnice, nakon što su predstavile svoje projekte i poslovne poduhvate, na zanimljiv način objasnile zašto je zelena ekonomija posao žena.

Women panel, Green Economy Congress

 

“Žene su odlučne da menjaju stvari, da razmišljaju zeleno, da se suoče sa preprekama i uhvate u koštac sa rizicima”, rekla je Branislava Jovičić, predsednica Centra za promociju održivog razvoja – CPOR, koja je takođe govorila i o novom projektu WISE SEE (Women in Sustainable Energy South-East Europe). Kristina Cvejanov, PR i marketing menadžer Grinteka, navela je da je “potrebno pomoći muškarcima da se uključe u zeleni biznis”. Dragana Korica, iz Saveta za zelenu gradnju Srbije, dodala je da je neophodno menjati svest i pojedinaca i društva u celini, kako bi se gradilo i živelo zeleno, a Ivanka Milenković, generalni menadžer firme “EkoFungi”, se nadovezala porukom potrebno fokusirati se na mlađe generacije i ohrabriti ih da misle zeleno.

Domaćini kongresa su organizacije civilnog društva, Umreži i Grupa za analizu i kreiranje javnih politika (GAJP), a medijski partner BalkanGreenEnergyNews.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska strategija biogospodarstva bioekonomija

Hrvatska pripremila prvu Strategiju bioekonomije

2. novembar 2017. - Vlada Hrvatske usvojila je Predlog Strategije bioekonomije do 2035. godine, kojom su predviđena ulaganja od 200 miliona evra

Rio Tinto ulazi u sektor litijuma u Cileu, starosedelacke zajednice strahuju za vodu

Rio Tinto kreće da proizvodi litijum u Čileu, a starosedelačke zajednice strahuju za vodu

2. novembar 2017. - Rio Tinto i Codelco planiraju eksploataciju litijuma u Marikungi, dok starosedelačke zajednice upozoravaju na rizike po vodu i osetljive ekosisteme.

crna gora plasticne kese zabrana taksa

Crna Gora povećala takse na plastične kese skoro 70 odsto

2. novembar 2017. - Rezultati delimične zabrane plastičnih kesa pokazuju da se koriste 50 odsto manje nego ranije, dok ih je na deponijama 70 odsto manje

NEA izvestaj, Gradjani Srbije su i tokom 2025. godine udisali zagadjen vazduh

NEA: Građani Srbije su i 2025. godine udisali zagađen vazduh

2. novembar 2017. - Prekoračenja zakonski propisanih limita zagađivača vazduha su 2025. zabeležena na skoro 90 odsto mernih mesta u Srbiji