Vesti

Kosovo* nastavlja da proizvodnju električne energije bazira na uglju

Kosovo nastavlja da proizvodnju elektricne energije bazira na uglju

Photo: KEK

Objavljeno

29.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kosovo* se od sredine leta 2017. godine suočava sa najozbiljnijom energetskom krize do sada jer vlada u Prištini nije postigla dogovor o eksproprijaciji zemljišta u selu Šipitule ispod koga se nalaze rezerve lignita. Kosovo* ima rezerve lignita od 14 milijardi tona i one su pete najveće na svetu ali se problem pojavio zbog 52 hektara obradivog i građevinskog zemljišta čiji vlasnici traže više para nego što im je vlada do sada ponudila da se odselili i omogućili proširenje površinskog kopa uglja.

Kosovske termocentrale – Kosovo A i Kosovo B – su krajem jula imale rezerve uglja za samo nekoliko nedelja i Kosovska elektroprivreda (KEK) je sredinom jula podnela zahtev ministarstvu ekologije i prostornog planiranja za eksproprijaciju osam kuća i zemljišta u selu i taj zahtev je vlada odobrila krajem istog meseca.

Problem je privremeno rešen početkom avgusta kada je KEK postigao dogovor o otkupu sa vlasnicima dve kuće koje su najbliže kopu iz koga se ugljem snabdevaju obe termoelektrane na Kosovu.

Taj jedini otvoreni ugljenokop koji je u funkciji na Kosovu* se nalazi u opštini Obilić ali je stigao do granice naselja i rudari ne smeju dalje da kopaju. KEK je doneo odluku da proširi kop u pravcu sela Šipitule u kome je bilo manje od 100 kuća kada je KEK objavi nameru da izvrši eksproprijaciju ali su seljani bez dozvola podigli nove kuće u delu sela blizu ugljenokopa.

Vlada Kosovo* je 2009. godine proglasila područje od 150 kvadratnih kilometara oko Obilića za područje od specijalnog ekonomskog interesa, odnosno novi rudnik a 2011. je usvojen prostorni plan za taj deo Kosova koji daje vladi ovlašćenja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe proizvodnje energije.

Direktor KEK Abern Gjukaj je uputio pismo gradonačelniku Obilića krajem juna 2017. u kome je upozorio da termocentrale imaju uglja za samo 14 dana rada u punom proizvodnom režimu ukoliko ugljenokop ne bude proširen.

Procenjeni trošak za eksproprijaciju svih kuća i zemljišta u selu je do 15.5 miliona evra.

Energetsko siromaštvo se smatra jednim od glavnih prepreka za privredni rast na Kosovu.

U izveštaju Svetske banke iz 2016. godine se kaže da je najbolje rešenje za podmirivanje energetskih potreba Kosova mešavina termocentrala i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora što tek treba da bude razvijano.

Prema podacima koje je objavila vlada Kosova u prvoj polovini 2017. godine, privatni sektor privrede Kosova je pretrpeo gubitke od skoro 300 miliona evra 2016. godine.

Proizvodnja električne energije na Kosovu

Kosovo* ima dva termocentrale na ugalj koje su u stanju da podmire oko 97 odsto potreba za strujom dok se ostalih tri odsto proizvode iz obnovljivih izvora kao što su male hidrocentrale. Kosovo* takođe uvozi struju iz susedne Albanije kada tamošnje hidrocentrale imaju viškove.

Centrala Kosovo A ima kapacitet od 345 MW ali je ona u lošem stanju posle 40 godina rada i smatra se najgorim pojedinačnim izvorom zagađenja u Evropi. Vlasti u Prištini imaju plan za njeno zatvaranje ali to ne mogu da urade dok ne obezbede dovoljne količine struje što u sadašnjoj situaciji nije izvodljivo.

Centrala Kosovo B ima kapacitet od 540 MW ali joj je potrebna rehabilitacija da bi se dovela u sklad sa standardima za životnu sredinu Evropske unije. Ona proizvodi elektrićnu energiju već 27 godina.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spajic Japanski Itochu zainteresovan projekat spalionice otpada

Spajić: Japanski Itochu zainteresovan za projekat spalionice otpada

29. oktobar 2017. - Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da će biti izgrađena spalionica otpada kapaciteta do 50 megavata i da je Itochu iz Japana zainteresovan za taj projekat

Nevada u potrazi za vodom, desalinizacija kao jedno od mogucih resenja

Nevadu bi od žeđi spasao dotok iz Pacifika za desalinizaciju

29. oktobar 2017. - Južna Nevada se oslanja isključivo na vodu iz sve slabije reke Kolorado. Razmatra desalinizaciju kao sveobuhvatno rešenje.

hrvatska strategija biogospodarstva bioekonomija

Hrvatska pripremila prvu Strategiju bioekonomije

29. oktobar 2017. - Vlada Hrvatske usvojila je Predlog Strategije bioekonomije do 2035. godine, kojom su predviđena ulaganja od 200 miliona evra

slovenija subvencije privreda struja

Slovenija će energetski intenzivnoj privredi davati subvencije od 30 miliona evra godišnje

29. oktobar 2017. - Ministar životne sredine, klime i energetike Bojan Kumer izjavio je da je zakon odgovor na ozbiljne izazove ovog dela slovenčake privrede