Energetska efikasnost

Građani Srbije spremni da doprinesu energetskoj efikasnosti, u praksi slika drugačija

Slika: Pixabay

Objavljeno

29.07.2017.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

29.07.2017.

Država

Komentari

0

Podeli

Većina građana Srbije smatra da mogu svoja domaćinstva da učine energetski efikasnim, ali u praksi manji broj građana preduzima korake u tom pravcu, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o poznavanju energetske efikasnosti u Srbiji. Prema istraživanju, više od trećine građana je u poslednjih nekoliko godina postavilo novu stolariju i toplotnu izolaciju, dok petina građana koristi štedljive sijalice.

Istraživanjem, koja je sprovela agencija Ninamedia u saradnji sa Elektroprivredom Srbije, obuhvaćeno je 1.800 građana i deo je projekta Edukacija kupaca o liberalizaciji tržišta.

Predstavljajući istraživanje na tribini u beogradskoj opštini Palilula predstavnica agencije Ninamedia, Biljana Gavrić je rekla da 65,4 odsto građana smatra da mogu da svoja domaćinstva učine energetski efikasnim i da smanjivanje upotrebe električne energije ima pozitivan uticaj na životnu sredinu.

Čak 81 odsto anketiranih tvrdi da pokušava da racionalno koristi struju a samo 19 odsto to ne radi.

Međutim, inženjer elektrotehnike Stefan Sikimić je na tribini rekao da građani Srbije u proseku više troše električnu energiju nego građani u Evropskoj uniji.  On je ocenio da građani treba da menjaju navike i počnu racionalnije da troše energiju u svojim domovima, tvrdeći da tako mogu da smanje potrošnju i do 20 odsto.

Energetska efikasnost znači racionalniju upotrebu energije i to nije samo štednja, rekao je on i dodao da za domaćinstva treba kupovati uređaje koji su energetski efikasni.

Više od trećine građana ulaže u izolaciju

U poslednjih nekoliko godina 38 odsto građana je ugradilo novu stolariju i uradilo toplotnu izolaciju a 62 odsto nije, pokazalo je istraživanje. Međutim, više od polovine građana, 56,2 odsto, smatra da je njihov dom dobro izolovan a 27,5 odsto smatra da je izolacija njihovog doma loša.

Oko petine anketiranih (22 odsto) koriste štedljive sijalice.

Više od četvrtine (27 odsto) ispitanika zna za oznaku Energy Star za energetski efikasne uređaje a samo 15,9 odsto poseduje takav uređaj. Više od 70 odsto ne zna za takve uređaje a 27,7 odsto ne zna da li ih poseduje.

Više od polovine (52,7 odsto) se pretežno greje na drva, 23,4 odsto koristi centralno grejanje, 12,6 odsto se greje na struju a 7,2 odsto na gas.

Za najveću posledicu prekomerne potrošnje 30,8 odsto građana smatra globalnu nesigurnost u snabdevanju strujom, 29,6 odsto smatra da su to klimatske promene, dok 25,6 odsto navodi zagađenje životne sredine kao posledicu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dubravka Đedović Handanović u novoj vladi ostaje ministarka rudarstva i energetike

29. jul 2017. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović zadržaće to mesto, a Irena Vujović će osim ministarke zaštite životne sredine biti vicepremijerka

Uskoro poziv subvencije domacinstva energetsku efikasnost 137 gradova opstina Srbije

Uskoro poziv za subvencije za domaćinstva za energetsku efikasnost u 137 gradova i opština Srbije

29. jul 2017. - Odziv lokalnih samouprava na poziv za subvencije za mere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima veći je nego prošle godine

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

29. jul 2017. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

Domacinstvima Crnoj Gori 8 8 miliona evra subvencija energetsku efikasnost

Domaćinstvima u Crnoj Gori 8,8 miliona evra subvencija za energetsku efikasnost

29. jul 2017. - Crna Gora otpočinje subvencionisanje energetske efikasnosti u domaćinstvima sa 8,8 miliona evra, od čega je 2,8 miliona za Pljevlja