OIE

3,66 milijardi evra iz Modernizacionog fonda za projekte čiste energije u devet zemalja EU

mehanizam za modernizaciju projekti eu

Foto: moerschy from Pixabay

Objavljeno

04.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekti modernizacije energetike u devet zemalja članica Evropske unije dobiće ukupno 3,66 milijardi evra iz Modernizacionog fonda, što je do sada najveća isplata, saopštila je Evropska komisija. Taj mehanizam se finansira prihodima iz sistema trgovine emisijama CO2. Odabrani projekti odnose se na obnovljive izvore energije, modernizaciju elektroenergetske mreže, skladištenje energije i energetsku efikasnost.

Najveći iznos, od 1,33 milijarde evra, dobiće Poljska, a slede je Češka, sa 1,05 milijardi, i Rumunija, sa 712,3 miliona evra. Mađarska će dobiti 181,3 miliona, Hrvatska 170, a Grčka 113,6 miliona evra. Ostatak ide Letoniji (40), Litvaniji (37) i Sloveniji (19,7 miliona evra).

Hrvatska će investirati u proizvodnju toplote iz obnovljivih izvora i transport sa nula emisija, a Slovenija će modernizovati  strujnu mrežu radi integracije obnovljivih izvora

U Hrvatskoj će 80 miliona evra biti uloženo u proizvodnju i korišćenje toplotne energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske efikasnosti u sistemima grejanja i hlađenja. Ostatak će biti investiran u razvoj transporta bez emisija gasova s efektom staklene bašte. U Sloveniji će sredstva biti upotrebljena za integraciju obnovljivih izvora energije kroz modernizaciju i razvoj prenosne i distributivne strujne mreže.

Grčka, koja je postala korisnik Modernizacionog fonda u januaru 2024. godine, namerava da zameni gradske autobuse na dizel novim električnim autobusima, poboljša energetsku efikasnost na opštinskim bazenima i pređe na obnovljive izvore energije u sistemima grejanja i hlađenja u plastenicima.

U Rumuniji će se sredstva koristiti za poboljšanje energetske efikasnosti objekata obuhvaćenih Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), podršku mehanizmu subvencija kroz ugovore o razlici (CfD) u ceni za vetroelektrane na kopnu i solar, kao i za finansiranje instalacije solarnih i vetroelektrana za sopstvenu potrošnju u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru i javnim institucijama.

Češka i Litvanija će sredstva koristiti za projekte skladištenja energije

Među odabranim projektima nalaze se i investicije u kapacitete za skladištenje obnovljive električne energije u Češkoj, ulaganja u velike kapacitete za skladištenje energije u Litvaniji i program za poboljšanje kvaliteta vazduha u Poljskoj kroz povećanje energetske efikasnosti i zamenu izvora toplote u porodičnim kućama, navodi se u saopštenju.

Ovi projekti će smanjiti emisije gasova staklene bašte u energetici, industriji i transportu, povećati energetsku efikasnost i pomoći državama korisnicama da ispune svoje klimatske i energetske ciljeve, saopštila je komisija.

Prema rečima Terese Ribere, izvršne potpredsednice Evropske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, projekti će takođe pomoći da se poboljša svakodnevni život ljudi kroz smanjenje računa, unapređenje javnih usluga, otvaranje radnih mesta i obezbeđivanje pravedne energetske tranzicije.

Sa najnovijom rundom finansiranja, ukupne isplate iz Modernizacionog fonda od januara 2021. godine dostigle su 19,1 milijardu evra. Mehanizam se finansira prihodima od aukcija dozvola za emisiju CO2 u okviru EU ETS-a.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija hess he brezice solarna elektrana febr-d koncar

Slovenački HESS nastavlja gradnju solarnih elektrana pored HE Brežice – stiže još 9,2 MW

4. jul 2025. - Hidroelektrarne na spodnji Savi instaliraće dve solarne elektrane snage 9,2 MW nedaleko od svoje HE Brežice

srbija rusija nuklearna energija harcenko dubravka djedovic

Đedović Handanović sa Bocan-Harčenkom: Potencijalna izgradnja nuklearke i dalje daleko

4. jul 2025. - Rusija je zainteresovana za saradnju sa Srbijom u oblasti nuklearne energije, ali je Srbija još daleko od potencijalne gradnje nuklearke

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

4. jul 2025. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe

bih rudnici epbih sanel buljubasic

Buljubašić (EPBiH): Proizvodnja uglja na 73 odsto, a otkrivke na 46 odsto

4. jul 2025. - Ugalj je važan jer 80 odsto proizvodnje EPBiH dolazi iz termoelektrana, a 20 odsto iz hidroelektrana, rekao je direktor Sanel Buljubašić