Klimatske promene

3 aktivističke priče koje su obeležile 2022: alarm za uspavanu javnost

Klimatske akcije sa dozom kreativnosti: alarmi za pospanu javnost

Foto: @finitedoc / screenshot

Objavljeno

30.12.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.12.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Mladi klimatski aktivisti širom planete su sve smeliji u skretanju pažnje na klimatsku krizu i hitnost njenog prevazilaženja. Prekidanje koncerata, incidenti u muzejima, lucidne javne poruke i performansi, sve su to načini da uzbune i probude širu javnost i medije, koji često olako prelaze preko upozorenja od naučnika ili zaborave na poplave, suše ili klimatske katastrofe koje se događaju „tamo negde na Severnom polu“.

Klimatska akcija se ove godine istakla po smelosti i kreativnosti, a neki poduhvati su se našli na granici osude. Svima je cilj bio isti – da se ukaže na to da ignorisanje problema i bussines as usual neće rešiti probleme niti ublažiti i zaustaviti klimatske promene. Prvi zahtev klimatskih aktivista je da prestane korišćenje fosilnih goriva, ali pozivaju i na klimatsku pravičnost u postupku energetske tranzicije.

Nekada je dovoljan jedan tvit

Greta Tunberg se nedavno sučelila sa jednim influenserom koji se pohvalio svojim skupim i luksuznim automobilima. Moglo bi se reći da je na tu, krajnje neprikladnu prozivku, predvodnica mlađe generacije klimatskih aktivista reagovala veoma efektno. Jedan njen vispren i duhoviti tvit bio je dovoljan da poklopi svaku dalju raspravu o konjskim snagama.

„Get a life,“ kaže Greta, kao recept za klimaks kapitalizma koji se ogleda u luksuzu. U imejl adresi koju je izmislila je zapravo izrekla mnogo više, ali to možete i sami da rastumačite.

Skratile vrh božićne jelke

U Berlinu su dve aktivistkinje iz klimatske grupe Last Generation odsekle ručnom testerom vrh na velikoj božićnoj jelki ispred Brandenburške kapije. Istakle su transparent na kojem je pisalo: „Ovo je samo vrh božićne jelke“, čime su očigledno istakle da se Nemačka u ovom trenutku suočava tek sa početnom fazom klimatske krize.

Zanimljivo je da su sve posmatrali i policajci, koji u datoj situaciji nisu ni pretpostavili da se radi o sabotaži božićne proslave, već su pomislili da aktivistkinje u korpi hidraulične dizalice na visini od petnaestak metara dodatno ukrašavaju i ulepšavaju jelku. Ali u doba klimatske krize koju prate zabrinjavajuće najave iz budućnosti nije svim mladima do proslave i ukrašavanja. Vrhunac proslave je presečen.

„Dok cela Nemačka provede nedelju dana, dobijajući najbolje poklone iz najvećih prodavnica, drugi se pitaju gde će dobiti vodu za piće nakon što su suše i poplave uništile njihove useve,“ navela je aktivistkinja Lili Gomez iz grupe Last Generation.

Nemački kancelar Olaf Šolc nije bio blagonaklon prema ovoj akciji i naveo je da bi aktivisti mogli da budu malo kretivniji. Ipak, dalji saveti u kom smeru bi ta kreativnost trebalo da ide su izostali.

Paradajzom po suncokretima Van Goga

Uznemireni su ove godine bili i ljubitelji umetnosti, trgovci umetničkim delima, kustosi i istoričari, dok muzeji žive u strahu da li će opet neko od posetilaca supom od paradajza umazati dela Vinsenta van Goga ili krompir pireom slike Kloda Monea. Suština ovog protesta i oblika građanske neposlušnosti je jasna i konkretna – neophodno je skrenuti pažnju na nastavak ekspolatacije fosilnih goriva. Aktivističke grupe su preuzele ovu taktiku kako bi privukle pažnju javnosti.

Da li ima smisla umazati paradajzom Van Gogove Suncokrete? Samo po sebi, verovatno ne. A da li je to pomoglo u otvaranju debate o eksploataciji fosilnih goriva? Ukoliko ste ove godine već čuli za novu taktiku klimatskih aktivista, onda je u nekoj meri poslužilo svrsi. Za sve je bila potrebna doza smelosti, a neko bi rekao drskosti, kao i malo lepka, konzerva supe i kristalno jasna poruka.

Od mladih generacija svakako možemo da očekujemo još iznenađenja i pozive na buđenje. Da li će biti prijatni, manje prijatni, duhoviti ili šokantni, to već zavisi od kreativnih zamisli aktera budućih klimatskih akcija i performansa, ali i od mera koje će preduzeti države, vlade, kompanije, međunarodna zajednica za zajedničku odgovornost za budućnost planete koju svi delimo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

30. decembar 2022. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

30. decembar 2022. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

30. decembar 2022. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

30. decembar 2022. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku