Životna sredina

Zašto se ribe vrte u krug dok ne uginu

Zasto se ribe vrte u krug dok ne uginu

Foto: PublicDomainPictures from Pixabay

Objavljeno

12.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pored ostrva Ki vest u blizini Floride primećeno je čudno ponašanje riba. Naime, jedinke velikog broja vrsta izvrću se naglavačke i vrte u krug dok ne uginu. Naučnici nisu sigurni šta je uzrok ovakve pojave. Kandidati su štetno cvetanje algi uz ispuštanje neurotoksina koji utiču na nervni sistem riba, zatim zagađenje, nizak nivo kiseonika i rast temperature vode.

Ribe koje se vrte u krug prvi put je zabeležio svojom kamerom ronilac Greg Ferstenvert, prenosi National Geographic. Nakon što je od kolega čuo da su primetili sličnu pojavu, Ferstenvert je registrovao sve više slučajeva.

Lokalno stanovništvo i naučnici su do sada zabeležili ovo čudno ponašanje kod čak 57 vrsta riba. Uginulo je mnogo jedinki, ali ni približan broj nije utvrđen.

Kada riba počne da se okreće, to obično znači da postoji neki neurološki problem. Više univerziteta, instituta i državnih agencija započelo je saradnju kako bi identifikovali uzrok.

„Kada imate uznemirenu ribu ili mrtvu ribu na Floridi, prvo na šta će ljudi pomisliti je crvena plima“, kaže Majkl Parsons, morski ekolog sa Univerziteta zalivske obale na Floridi (FGCU) koji proučava cvetanje algi.

Naučnici sumnjaju da je nešto rastvoreno u vodi

Crvene plime nastaju kada mikroskopske alge, vrsta fitoplanktona, iznenada procvetaju u velikom broju duž obalnog područja, oslobađajući prirodne toksine u vodu koji mogu naštetiti divljim životinjama, pa čak i ljudima.

Međutim, u ovom slučaju nije to u pitanju. Nije bilo dokaza o crvenoj plimi oko Ki vesta, niti je zabeležen nizak nivo kiseonika ili visoka temperatura vode, a na mrtvim ribama nisu pronađeni paraziti, rekla je Keli Ričmond iz Komisije za zaštitu ribe i divljih životinja Floride.

„Zanimljiva stvar s ovim u vezi jeste što je pogođeno toliko različitih vrsta ribe. To je dovelo do naše hipoteze da je možda nešto rastvoreno u samoj vodi“, naveo je Parsons.

Zabeležena velika koncentracija mikroalgi

Istraga je trenutno fokusirana na toksičnu mikroskopsku algu iz roda gambierdiscus. Njen ciguatoksin obično je bezopasan, ali visoka koncentracija može izazvati bolest poznatu kao ciguatera, čiji simptomi kod ljudi uključuju povraćanje, mučninu i neurološke smetnje.

Litar vode u području Ki vesta obično sadrži 30 do 40 ćelija gambierdiscusa. Međutim, nedavni uzorci su ih imali po oko hiljadu. Takođe, ciguatoksin je nađen u ulovljenim ribama.

Naučnici su posebno zabrinuti zbog uginuća velikog broja malozubnih riba testerača

U prethodnim laboratorijskim eksperimentima, ribe koje su jele hranu sa ciguatoksinima pokazale su neurološke deficite, uključujući hiperaktivnost i trzanje.

Foto: Malozubna testerača, iStock

Naučnici su posebno zabrinuti zbog stradanja velikog broja malozubnih testerača, koje se od 2003. godine nalaze na listi ugroženih vrsta. Od novembra do početka aprila, pronađeno je ih najmanje 30 uginulih. To je jedna od samo pet vrsta testerača na globalnom nivou i jedina u vodama Sjedinjenih Država.

Ispitivanje je u toku, a tim za oporavak je otvorio telefonsku liniju putem koje je moguće prijaviti čudno ponašanje ili uznemirenost malozubnih testerača, kako bi naučnici pokušali da ulove jedinke, pruže im pomoć i smeste ih u rezervoare sa vodom dok se ne oporave.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

konacno ponisten tender za solarnu elektranu briska gora

Konačno poništen tender za solarnu elektranu Briska Gora

12. april 2024. - Projekat Briska Gora je bio sporan i zbog potencijalnog negativnog uticaja na biodiverzitet i kulturnu baštinu

Vodic za integraciju biodiverziteta sa obnovljivim izvorima energije

Vodič za integraciju biodiverziteta sa zelenim elektranama, širenjem strujne mreže

12. april 2024. - Evropsko udruženje firmi u sektoru električne energije Eurelectric objavilo je vodič za elektrifikaciju u skladu sa prirodom

Međunarodni dan biodiverziteta 2024 Budite deo plana

Međunarodni dan biodiverziteta 2024: Budi deo plana

12. april 2024. - Međunarodni dan biodiverziteta se obeležava 22. maja. Ustanovile su ga UN 2000. godine kako bi ukazale na značaj biološke raznolikosti.

Svetski dan pcela 2024, pcele i mladi

Svetski dan pčela 2024: pčele i mladi

12. april 2024. - Svetski dan pčela obeležava se 20. maja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija ga je na inicijativu Slovenije proglasila 2018. godine.