Foto: cverkest from Pixabay
Zadužbina Ilije M. Kolarca postavila je solarnu elektranu na svoju zgradu na Studenskom trgu. Time je verovatno jedna od retkih kulturnih institucija u Srbiji koja sama proizvodi električnu energiju.
Zadužbina Ilije M. Kolarca se priključila sve većem broju domaćinstava, firmi, ustanova, koje na svojim krovovima instaliraju solarne panele kako bi proizvodili solarnu energiju za sopstvenu potrošnju i postali prozjumeri (kupac-proizvođač).
Energetski projekat, kako prenosi Nedeljnik, sproveden je kroz savremeni model ugovora o energetskoj usluzi (energy performance contracting). Na taj način Zadužbina nije imala troškove ulaganja jer se cela investicija isplaćuje od ostvarenih ušteda.
Garantovana godišnja proizvodnja elektrane je više od 30.000 kWh električne energije
Projekat je, osim kompletne procedure instalacije fotonaponske elektrane, od projektovanja do održavanja, uključio i hidro sanaciju dotrajalog krova koji je godinama prokišnjavao.
Garantovana godišnja proizvodnja elektrane je više od 30.000 kWh električne energije, što daje trenutnu uštedu od oko 4.500 evra godišnje na energiju i doneće finansijsku uštedu od najmanje oko 900 evra godišnje.
U periodu od 15 godina očekuje se ukupna korist od najmanje 12.000 evra, dok su u sito vreme smanjene emisije CO2 oko 30 tona godišnje.
Peković: Kao i sama Zadužbina i ovo je ulaganje u budućnost
Aleksandar Peković, direktor Zadužbine Ilije M. Kolarac, rekao je da će Kolarčeva zadužbina osim značajne uštede, instalacijom solarnih panela pokazati svest i odgovornost us ektoru energetike.
On je naglasio da investicija u solar i krov ne bi bila sprovedena bez partnera koji podržavaju najznačajniju, nezavisnu zadužbinu kulture koja postoji i kontinuirano radi već 148 godina.
Kao i sama Zadužbina i ovo je ulaganje u budućnost, podvukao je Peković.
Zadužbina podseća da je u svom testamentu Ilija M. Kolarac ostavio amanet učenim Srbima da je čuvaju i da se staraju da narod od nje ima trajnu korist.
U godini kada je Zadužbina zvanično podnela kandidaturu za upis na Listu svetske kulturne baštine UNESCO-a, i ovim projektom se potvrđuje njena posvećenost održivim vrednostima i odgovornom društvenom razvoju.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.