
Photo: El Jundi/Pexels
Proizvodnja električne energije u solarnim elektranama snižava cene na berzi, dok njeno smanjenje utiče na rast cena, pokazala je analiza Ana Angelove, stručnjaka za tržišne operacije u Nacionalnom operatoru tržišta električne energije – MEMO.
Analiza je imala za cilj da prikaže sezonske trendove i istakne korelaciju između proizvodnje iz fotonaponskih elektrana, potrošnje, količina trgovanih na dan-unapred tržištu severnomakedonske berze i postignute cene. Važan faktor je bila činjenica da tržište za dan unapred funkcioniše u izolovanom režimu odnosno nije povezano ni sa jednim drugim tržištem, navodi se u analizi berze električne energije MEMO.
Korišćeni su zvanični podaci berze za celu 2024. godinu, koji se odnose na sate u kojima je efikasnost fotonaponskih elektrana iznad 30 odsto.
Potrošnja stabilna tokom cele godine
Uočena je jasno izražena sezonska dinamika. Potrošnja električne energije ostaje relativno stabilna tokom cele godine, sa malim padovima u prolećnim i letnjim mesecima.
Nasuprot tome, proizvodnja fotonaponskih elektrana prati jasno izražen sezonski obrazac, dostižući vrhunac u letnjim mesecima, zbog povećanog sunčevog zračenja i dužeg dnevnog svetla.
Najniži nivo proizvodnje iz fotonaponskih elektrana zabeležen je u zimskim mesecima, posebno u decembru i januaru.
Kako se električna energija proizvedena u fotonaponskim elektranama povećava, povećava se i količina kojom se trguje na dan-unapred tržištu, piše Angelina.
Cene najniže u aprilu
Cene su najniže u aprilu, periodu koji se može povezati sa blažim vremenskim uslovima, manjom potrošnjom i povećanom proizvodnjom energije iz fotonaponskih elektrana.
Međutim, od letnjih meseci, pa nadalje, posebno u zimskim mesecima, cene, kako navpdi, počinju da rastu i dostižu vrhunac u novembru.
Vrhunac cena na dan-unapred trzistu u novembru poklapa se sa periodom niske proizvodnje električne energije iz fotonaponskih elektrana i povećane potrošnje.
“Povećana proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana povezana je sa nižim cenama, dok niska proizvodnja dovodi do viših tržišnih cena, što naglašava uticaj dostupnosti obnovljivih izvora na formiranje cena. Trend ukazuje da energetske politike treba usmeriti ka rešavanju slabosti u zimskom periodu i iskorišćavanju potencijala solarne energije leti”, zaključuje Angelova.
Moguća rešenja

Ona predlaže mere kako bi se povećan udeo obnovljivih izvora, posebno energije proizvedene u fotonaponskim sistemima, bolje integrisao u elektroenergetski sistem.
Ovu su za nju ključni mehanizmi:
- Fleksibilni tržišni mehanizmi (uvođenje tržišnog intervalu od 15 minuta, uvođenje unutardnevnog tržišta, dinamičke tarife, garancije porekla)
- Tehnologije skladištenja energije (baterijski sistem za skladištenje energije, reverzibilne hidroelektrane)
- Usklađivanje sa evropskim energetskim okvirom (usvajanje mrežnih kodeksa koje je razvio ENTSO-E, spajanje tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim tržištem, uvođenje pametnih brojila, primena odgovarajućih finansijskih mehanizama kao što su ugovori o razlici (CfD) i ugovori o kupovini električne energije (PPA)).







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.