OIE

Uvođenje akciza na biomasu i obnovljive u Hrvatskoj bilo bi „opasan presedan“

Foto: www.wood-energy.info

Objavljeno

27.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Glavna tema ovogodišnje Međunarodne konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije (OIE) održane u Zagrebu bila je najava uvođenja akciza u Hrvatskoj na energiju dobijenu iz OIE.

Predstavnici Hrvatskog drvnog klastera, koji je organizator konferencije sedmu godinu zaredom, upozorili su da bi uvođenje akciza na OIE, među kojima je i biomasa, u potpunosti uništilo kogeneraciju na biomasu i proizvodnju peleta. Prema najavama, akcize na proizvode dobijene iz obnovljivih izvora energije trebalo bi da iznose 15 odsto.

Iz udruženja CROBIOM koje okuplja proizvođače peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija poručuju da bi uvođenje ovakvog nameta bilo „opasan presedan“.

„Štaviše, retrogradna promena uslova za ulaganje, predstavlja udar na sve one ulagače koji su već investirali stotine miliona evra u proizvodnju energije iz drva, koji su percipirali Hrvatsku kao stabilno područje za investicije, kao i na desetine domaćih i inostranih poslovnih subjekata, koji su u različitim fazama pripreme i realizacije projekata kogeneracija na biomasu,“ navodi se u saopštenju udruženja CROBIOM.

Ugroženo 640 miliona evra investicija

Prema rečima predstavnika ove industrije, posledice najavljenog predloga o uvođenju akciza mogle bi biti nemerljive i dalekosežne za više industrijskih sektora. Pre svega, dovodi se u pitanje budućnost ruralnih područja, gde bi ove mere mogle nepovoljno da utiču na zaposlenost.

Drvna industrija u Hrvatskoj ostvaruje 10 odsto izvoza i učestvuje sa 3,6 odsto u BDP-u. Uvođenjem akciza bile bi ugrožene investicije vredne više od 190 miliona evra, kao i projekti u pripremi čija je vrednost više od 450 miliona evra.

Da je uvođenje akciza udar na investitore smatra i Viktor Radić, regionalni menadžer austrijske kompanije Politehnik (Polytechnik) za tržište Jugoistočne Evrope, koji je prisustvovao konferenciji u Zagrebu.

„Takav model ne postoji nigde u Evropi, da kroz fid-in tarife proizvođačima električne energije dajete podsticaje, a onda da im kroz akcize uzimate deo zarade,“ kaže Radić za portal Balkan Green Energy  News.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Evropske asocijacije za Biomasu (AEBIOM)  koji pažljivo prate razvoj situacije i, kako se moglo čuti, spremaju reakciju na predložene mere. Ukoliko one budu sprovedene, protiv države biće preduzete kontramere.

I dok je konferencija okupila više od 250  učesnika iz Jugoistočne Evrope, Francuske, Belgije, Nemačke i Austrije, niko od donosioca odluka u Hrvatskoj u njenom radu nije učestvovao.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ribnjak plutajuci solar koncanica hrvatska

Plutajuća solarna elektrana kao spas za ribnjake u Hrvatskoj

27. februar 2017. - Ribnjačarstvo Končanica planira da na ribnjaku postavi plutajuću solarnu elektranu i tako spoji intenzivni uzgoj ribe sa proizvodnjom obnovljive energije

srbija solarne elektrane krov vrsac hemofarm

Hemofarm pustio u rad jednu od najvećih solarnih elektrana na krovu u Srbiji

27. februar 2017. - Najveća solarna elektrana na krovu nalazi se na pogonima firme Peštan, dok je na drugom mestu postrojenje koje ima Henkel 

Evropa 2025. instalirala 19.1 gigavat iz vetra – EU zaostaje za svojim ciljevima

27. februar 2017. - U Nemačkoj je 30 odsto kapaciteta vetrolektrana sagrađenih 2025. u Evropi, objavio je WindEurope. Na jugoistoku dominantna ostaje Turska.

hrvatska prirucnici obnovljivi izvori hrote eihp

Hrvatska pripremila dva priručnika za dobijanje dozvola za elektrane na obnovljive izvore

27. februar 2017. - Priručnici za električnu i toplotnu energiju sadrže detaljne opise koraka, s posebnim naglaskom na male i srednje projekte