U Beogradu održana GIZ-ova radionica na temu Nacionalnih strategija obnove zgrada

Autorke: Berina Delalić, GIZ ORF-EE i Svjetlana Đokić, GIZ DKTI Energetska efikasnost u javnim zgradama u Srbiji

Na inicijativu partnera, Njemačka razvojna organizacija GIZ je u Beogradu organizovala regionalnu radionicu na temu „Koraci u izradi Državne strategije obnove zgrada“. Glavni nosioci ovog skupa su bili GIZ-ovi projekti „DKTI – Energetska efikasnost u javnim zgradama u Srbiji“, „Poticanje energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini“ i regionalni projekat „Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost“. Podršku su pružili i GIZ-ovi projekti „Energetska efikasnost na Kosovu“ i „Reforme energetske efikasnosti u Ukrajini“.

Djelujući u ime Vlade Savezne Republike Njemačke, GIZ već nekoliko godina pruža podršku državnim vlastima zemalja članica Energetske zajednice u njihovim nastojanjima da razviju politike u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Tokom cijelog ovog procesa naglasak leži na saradnji sa partnerima, te tehničkom savjetovanju i pomoći istih.

Radionica održana u Beogradu je okupila 40 predstavnika i predstavnica državnih institucija iz sedam zemalja članica Energetske zajednice: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Ukrajine, kao i domaće i međunarodne stručnjake i predstavnike GIZ-a.

Uvodna izlaganja dali su dr. Stevica Deđanski, državni sekretar pri Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije i dr. Stephan Heieck, voditelj GIZ-ovog programa „DKTI – Energetska efikasnost u javnim zgradama u Srbiji“.

Deđanski je iskoristio ovu priliku da naglasi da Strategija obnove zgrada predstavlja jedan od ključnih dokumenata koji će biti izrađeni uz pomoć GIZ-a. Dodao je i to da „ovaj skup predstavlja odličnu i jedinstvenu priliku za uspostavljanje direktnog kontakta i saradnje sa ekvivalentnim institucijama u susjednim zemljama“.

Cilj radionice je bilo predstavljanje glavnih koraka u izradi Državne strategije obnove zgrada. Pored toga, na radionici su iznesena iskustva iz Bosne i Hercegovine koja je već pristupila izradi strategije i pokrenula diskusiju o zajedničkim izazovima, mogućnostima ali i dosadašnjim iskustvima, što može biti od velike koristi za zemlje Jugoistočne Evrope, ali i Ukrajinu.

Zaključci sa radionice

Tokom radionice je dogovoreno da je snažna posvećenost svih relevantnih državnih aktera, primarno vlada, jedan od najvažnijih preduslova za izradu Državne strategije obnove zgrada.

Energetsko siromaštvo je identifikovano kao jedna od glavnih prepreka u procesu provođenja mjera energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva i posebno otežava analizu fonda zgrada, npr. fonda porodičnih kuća. Tako je realan izračun stvarnih energetskih potreba otežan činjenicom da ljudi koriste manje energije nego što im je zaista potrebno, jer sebi ne mogu priuštiti više.

Polazna tačka u razvoju strategije bi trebala biti tipologija zgrada ili statistički podaci poput rezultata popisa stanovništva, također je rečeno tokom radionice. Međutim, samo Srbija i Bosna i Hercegovina imaju izrađenu Državnu tipologiju zgrada, a popisi stanovništva u većini slučajeva ne pružaju relevantne informacije. Metodologija izrade tipologija zgrada je pripremljena uz podršku GIZ-ovog projekta razvojne saradnje između Srbije i Njemačke, i kao takva replicirana je u nekim zemljama Jugoistočne Evrope.

Također je navedeno da obnova stambenih i poslovnih zgrada u velikoj mjeri zavisi od dobre volje vlasnika, s obzirom da su oni ili one odgovorni za najveći dio ulaganja. Nadalje, informisanje javnosti o važnosti mjera energetske efikasnosti i dugoročnim koristima je od ključnog značaja.

Prilikom skupa, slične radionice i skupovi održani u prethodnom periodu, su ocijenjeni kao jako važni u smislu razmjene informacija i naučenih lekcija.

Sektor zgradarstva – zemlje članice EU i Energetske zajednice

Sektor zgradarstva u zemljama EU je odgovoran za oko 40% globalne potrošnje energije i oko 35% emisija CO2. U zemljama Jugoistočne Evrope ove brojke su čak i više stoga što udjeli stambenog, javnog ili poslovnog sektora u potrošnji finalne energije iznose čak do 50%. Zbog velikih potencijala za ekonomične uštede energije, EU je sektor zgradarstva utvrdila kao prioritetan za postizanja ciljeva u oblasti energetske efikasnosti i klime u narednim godinama. Prateći njihov primjer, zemlje članice Energetske zajednice isto stavljaju naglasak na svoje fondove zgrada u potrazi za najboljim načinima da unaprijede energetsku efikasnost u skladu sa obavezama utvrđenim u njihovim Akcionim planovima za energetsku efikasnost.

Član 4. Direktive o energetskoj efikasnosti 2012/27/EU (EED), koji se odnosi na obnovu zgrada, zahtijeva da zemlje članice uspostave dugoročnu strategiju za mobilizaciju ulaganja za obnovu nacionalnog fonda stambenih i poslovnih objekata, kako javnih tako i privatnih. Zemlje članice Energetske zajednice su u obavezi da transponuju odredbe EED u svoje pravne propise. Izrada Državne strategije obnove zgrada čini sastavni dio ovog procesa. Ova strategija bi postavljanjem okvira za sistematsko, djelotvorno provođenje mjera energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva podržala i učvrstila mnoge zahtjeve iz EED-a i Direktive o energetskim karakteristikama zgrada 2010/31/EU (EPBD), što bi rezultiralo značajnim uštedama energije i smanjenjem emisija CO2.