Voda

Svetski dan voda: kafa, ugalj i još mnogo toga ima alternativu – voda je nema

Svetski-dan-voda-kafa-ugalj-i-jos-mnogo-toga-ima-alternativu voda-je-nema

Foto: Pixabay

Objavljeno

22.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od ukupno 7,2 milijarde ljudi na planeti, više od dve milijarde živi bez bezbedne vode za piće u svom domaćinstvu, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Danas se obeležava Svetski dan voda, a zvanični slogan ove godine, koji se može prevesti kao „Niko zanemaren“, u skladu je sa glavnim ciljem Agende održivog razvoja 2030 – da svi ljudi na svetu osete koristi napretka održivog razvoja.

Globalna zajednica se 2015. godine obavezala da omogući dostizanje 6. od 17 Ciljeva održivog razvoja – da se do 2030. godine obezbede pristup pijaćoj vodi i sanitarni uslovi za sve. Svet je zagazio u 2019. godinu, a preko dve milijarde ljudi na planeti živi bez bezbedne vode za piće u svom domaćinstvu, četvrtina svih osnovnih škola nema pristup vodi za piće, a svakodnevno više od 700 dece mlađe od pet godina umire zbog neispravne vode i loših sanitarnih uslova.

Nestašica vode pogađa skoro dve trećine globalne populacije – oko 4 milijarde ljudi širom sveta trpi nestašicu vode tokom bar jednog meseca godišnje.

70% upotrebe slatke vode odnosi se na poljoprivredu

Oko 70% upotrebe sveže vode na svetu odnosi se na poljoprivredu, 16% na sektor energetike i industrije i 14% na domaćinstva. Istraživanja ukazuju na činjenicu da bi svet 2030. mogao da ima jaz od 40% između potražnje za vodom i količina koje je moguće snabdeti na održiv način, navodi Svetski ekonomski forum (WEF) u tekstu iz 2013. godine.

A da bi se obezbedilo da privredni rast ne ugrožava pristup vodi za piće za sve, neophodna je saradnja javnog i privatnog sektora, navodi WaterAid, neprofitna organizacija sa sedištem u SAD.

Količina podzemnih voda koja se ispumpava za navodnjavanje u mnogim delovima sveta prevazilazi količine koje se na prirodan način obnavljaju. Ovakva praksa može da dovede do presušivanja bunara i izvora crpnih pumpi. Iscrpljivanje vodnih resursa se povećalo za 22% tokom protekle decenije, najviše zbog rasta tražnje u Indiji (23%), Kini (102%) i SAD (31%).

Neki proizvodi imaju ogroman vodeni otisak:

  • Jutarnja šolja kafe sadrži oko 200 ml vode, ali i količinu mlevene kafe čija proizvodnja zahteva 132 litra vode. Alternativa šolji kafe bi mogla biti šolja čaja, koja ima vodeni otisak od 34 litra.
  • Vodeni otisak avokada procenjuje se na 2.000 litara po kilogramu.
  • Pirinač, namirnica za koju se obavlja 40% globalnog navodnjavanja i ispumpava 17% podzemnih voda, ima prosečan vodeni otisak od preko 2.497 litara vode po kilogramu.
  • Pamuk je žedan materijal – kada se uzgaja i proizvodi u Indiji, na primer, ima vodeni ootisak od 10.000 litara po kilogramu.

Ugalj među uzročnicima krize vodosnabdevanja

Ugalj je jedan od mnogih uzročnika globalne krize vodosnabdevanja, piše Greenpeace.

Izvor: https://www.greenpeace.org.cn/co-benefits-of-wind-and-solar-power-in-china-report/

Od iskopa do sagorevanja, ugalj u svim fazama proizvodnog procesa iscrpljuje vodne resurse. Pri iskopu jedne tone uglja, između jednog i 2,5 kubnih metara podzemnih voda postane neupotrebljivo. Neke elektrane na ugalj i dalje ne prečišćavaju otpadne vode na adekvatan način, što za posledicu ima izliv opasne mešavine kancerogenih materija u životnu sredinu. Termoelektrane troše mnogo vode i za rashladne procese. I tu ne prestaje spisak načina na koje ugalj doprinosi iscrpljivanju vodnih resursa.

Ipak, dodaje Greenpeace, bar za problem uglja postoji rešenje u vidu solarnih sistema i vetroelektrana, za čiji rad je potrebna jako mala količina vode i čiji troškovi su sve niži od troškova elektrana na ugalj.

Globalno posmatrano, problem nije u tome da li ima dovoljno vode. Problem je da li se vodnim resursima upravlja i da li je pristup vodnim resursima jednak za sve. Postoji mnogo alternativa kojima se mogu zameniti fosilna goriva, ali za ljude, voda nema alternativu, zaključuje Greenpeace.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

22. mart 2019. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

Po tuzbi Centra za zivotnu sredinu ponistena ekoloska dozvola za MHE Sutjeska 2B

Po tužbi Centra za životnu sredinu poništena ekološka dozvola za MHE Sutjeska 2B

22. mart 2019. - Na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu, Okružni sud u Banjaluci poništio je obnovljenu ekološku dozvolu za malu hidroelektranu Sutjeska 2B

Narodni zbor za spas reke Studenice

Narodni zbor za spas reke Studenice izglasao zabranu izgradnje malih hidroelektrana

22. mart 2019. - Meštani Ušća kod Kraljeva su na narodnom zboru doneli odluku da se zabrani izgradnja mini hidroelektrane Studenica S4-Gradina

poplava jadar

Poplave u dolini Jadra – potvrđen visok rizik za planirani rudnik litijuma

22. mart 2019. - Profesor Zoran Stevanović kaže da Rio Tinto planira izgradnju nasipa kao zaštitu od poplava, ali nema podataka na osnovu kojih može da se oceni da li će to biti i dovoljno da spreči veliku štetu koja može da nastane