Otpad

Svetski dan reciklaže: Zašto je važno reciklirati

Svetski dan reciklaze

Foto: Freepik

Objavljeno

17.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svetski dan reciklaže obeležava se svake godine 18. marta s ciljem podizanja svesti o značaju reciklaže i podsticanja pojedinaca i organizacija na konkretne akcije u smanjenju otpada.

Svetski dan reciklaže je prvi put ustanovljen 2018. godine od strane Globalne fondacije za reciklažu, neprofitne organizacije koja ima za cilj promociju važnost reciklaže i održivog razvoja.

Ove godine, kao i prethodnih, poseban fokus je na herojima reciklaže – pojedincima, kompanijama i organizacijama koji svojim delovanjem doprinose ekološkoj stabilnosti planete. Globalna fondacija za reciklažu izabraće 20 inspirativnih primera iz celog sveta i dodeliti im nagrade od po 500 dolara.

Prirodni resursi Zemlje, poput vode, vazduha, nafte, prirodnog gasa, uglja i minerala, osnov su našeg opstanka, ali su istovremeno ograničeni. Neodgovorno korišćenje ovih resursa, uz istovremeno generisanje milijardi tona otpada godišnje, stvara ozbiljan ekološki problem. Reciklaža, poznata i kao sedmi resurs, predstavlja jedno od ključnih rešenja.

Recikliranje predstavlja izdvajanje materijala iz otpada i transformacija radi ponovnog korišćenja

Recikliranjem se smatra proces izdvajanja materijala iz otpada i njegova transformacija radi ponovnog korišćenja. I dok odlaganje otpada ima brojne negativne efekte na životnu sredinu, recikliranje može da spreči potrošnju potencijalno korisnih materijala i da smanji konzumaciju sirovih materijala, na taj način smanjujući korišćenje energije, zagađenje vazduha i zagađenje vode.

Reciklaža pomaže u borbi protiv klimatskih promena, smanjujući emisije CO2 za više od 700 miliona tona godišnje, što je ekvivalent emisija avio industrije.

Reciklaža ima i značajan ekonomski i socijalni uticaj

Na primer, većina ambalažnog otpada koji je najčešći vid komunalnog otpada može da se reciklira. Najčešći ambalažni otpad su plastične PET flaše, celofani, kutije, kese, staklena ambalaža, najlon, drvene kutije, razne vrsta papira i papirne kutije, streč folije i slične vrste otpada.

Reciklažom jedne tone papira štedi se oko 4.000 kilovat-sati elektične energije, oko 30.000 litara vode i 17 stabala drveća. Aluminijum i staklo je moguće reciklirati neograničen broj puta bez gubitka njihovog kvaliteta i svojstava.

Reciklaža ima i značajan ekonomski i socijalni uticaj. Oko 1,6 miliona ljudi širom sveta zaposleno je u industriji reciklaže, a njen doprinos globalnom bruto društvenom proizvodu bi trebalo da pređe 400 milijardi dolara u narednih 10 godina. Svake godine, ova industrija investira oko 20 milijardi dolara u unapređenje reciklažne infrastrukture i smanjenje uticaja na životnu sredinu.

Kako možemo da doprinesemo promociji reciklaže

Obeležavanje Svetskog dana reciklaže prilika je da se osvrnemo na sopstvene navike i zapitamo kako možemo postati odgovorniji potrošači. Male promene u svakodnevnom životu, poput odvajanja otpada, smanjenja upotrebe plastike i biranja ekološki prihvatljivih proizvoda, mogu imati dalekosežne posledice.

Svaka flaša, papir ili limenka koji završe u procesu reciklaže umesto na deponiji, doprinosi smanjenju zagađenja i očuvanju resursa za buduće generacije. Angažovanje zajednice, podrška održivim inicijativama i podizanje svesti o važnosti reciklaže ključni su koraci ka zelenijoj i zdravijoj planeti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

zero waste, grad bez otpada

Kako evropske i svetske opštine menjaju pristup otpadu

17. mart 2025. - Mreža Zero Waste Europe je predstavila ključna dostignuća i napredak koje su gradovi širom Evrope i sveta ostvarili u procesu eliminisanja otpada

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

17. mart 2025. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

17. mart 2025. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

Coca-Cola proizvodi sve više plastike

U okeanu će 2030. završiti 602.000 tona plastike kompanije Coca-Cola

17. mart 2025. - Po novoj projekciji, količina plastičnog otpada Coca-Cole koji će 2030. ući u okeane ekvivalentna je 220 milijardi boca od pola litra