Životna sredina

Studija: Temperature na Zapadnom Balkanu četiri stepena veće do kraja veka

Studija Temperature na Zapadnom Balkanu cetiri stepena vece do kraja veka

Slika: Regional Cooperation Council

Objavljeno

08.06.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.06.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Savet za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC) objavio je Studiju o klimatskim promenama na zapadnom Balkanu, koja pokazuje alarmantno povećanje temperature, i to od 1,2 stepena Celzijusa u bliskoj budućnosti, a 1,7-4 stepena, pa čak i više od pet do kraja veka, u zavisnosti od globalnih napora za smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG).

Studija je identifikovala sektore koji će pretrpeti najviše posledica u regionu Zapadnog Balkana (ZB) koji se sastoji od šest ekonomija (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Srbija i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija), a to su: poljoprivreda (smanjenje kvaliteta hrane, erozija zemljišta i degradacij…); šumarstvo (visok rizik od široko rasprostranjene degradacije šuma…); vodni resursi (nestašica pijaće vode…); i ljudsko zdravlje (povećanje toplotnih talasa, pojava novih vektorskih zaraznih bolesti…).

Ana Vuković, autor studije zajedno sa Mirjam Vujadinoć Mandić, kaže za Balkan Green Energy News, da njihov rad predstavlja integralan pristup u analizi klimatskih promena, uticaja i procene ranjivosti, koji se oslanja na znanje sakupljeno iz raspoložive dokumentacije ovih šest konomija i naučnih radova relevantnih za borbu protiv klimatskih promena u ovom regionu.

“Studija sadrži rezultate za blisku budućnost, sredinu i kraj 21. veka za veliki broja parametara relevantnih za različite sektore i daje osnovu za detaljnije anallize, kao i osnove za prepoznavanje potrebe za regionalnom saradnjom radi postizanja zajedničkih ciljeva i prevazilaženje problema nedostatka kapaciteta u ispunjavanju kompleksnog zadatka adaptacije na promenljive klimatske uslove i postizanje održivog razvoja regiona”, objašnjava Vuković, docent Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Studija donosi i preporuke za smanjenje opterećenja sa svake od ekonomija na ZB u rešavanju problema povezanih sa klimatskim promenama, posebno s obzirom na nedostatak ljudskih i drugih resursa, kroz unapređenje i fokusiranje na regionalnu saradnju.

Prodor suptropske klime dalje prema severu

U studiji se navodi da će povećanje letnje temperature (jun-jul-avgust) biti veće od srednjih godišnjih 0,5 do jedan stepen, a u slučaju konstantnog globalnog povećanja GHG, ova temperatura će premašiti pet stepeni na kraju veka u poređenju sa sadašnjim vrednostima. Studija ističe da je uticaj klimatskih promena vidljiv i kod promene godišnje distribucije padavina, što se vidi u izrazito sušnim mesecima kao što su jun, jul i avgust, i to je izraženije na jugu regije i u priobalnim područjima.

„Klimatske promene na ZB pokazuju prodor suptropske klime dalje na sever, uz veoma tople i suve periode u priobalnim i južnim područjima tokom letnje sezone, koji će biti sve duži u bliskoj budućnosti, pa do kraja veka“, jedan je od glavnih zaključaka studije.

Regionalna radna grupa za životnu sredinu može pomoći

U saopštenju povodom objavljivanja studije Savet za regionalnu saradnju navodi da su ekonomije ZB odredile prioritete u prilagođavanju klimatskim promenama i ublažavanju posledica i nastavljaju rad sa savetom na rešavanju pitanja klimatskih promena i životne sredine kroz Regionalnu radnu grupu za životnu sredinu (Regional Working Group on Environment (RWG Env).

Inače, studija je deo aktivnosti saveta u primeni Strategije za rast Jugoistočne Evrope 2020 (SEE 2020) u okviru RWG Env, međuvladine platforme, kojom upravlja savet, sa ciljem koordinacije važnih regionalnih inicijativa i projekata u oblasti životne sredine i klimatskih promena.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nemacka litijum kina jadar brantner

Nemačka sekretarka Brantner: Nije pitanje da li će se litijum kopati u Srbiji, nego ko će to uraditi

8. jun 2018. - Franciska Brantner, državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za ekonomske poslove, izjavila je da je pitanje da li će to uraditi Rio Tinto i Evropa ili Kina

Aktivisti Jadra poveli sa protesta u Beogradu blokade protiv kopanja litijuma

Aktivisti iz Jadra poveli u blokade sa protesta u Beogradu protiv kopanja litijuma

8. jun 2018. - Masovnim skupom u Beogradu krunisana je serija skoro svakodnevnih protesta širom zemlje. Predvođeni udruženjem Ne damo Jadar i SEOS-om, hiljade demonstranata zaustavilo je saobraćaj na Gazeli i pošlo da blokira železničke stanice Prokop i Novi Beograd.

podgorica deponija spalionica otpada

Mujović: Gradnja spalionice otpada u Podgorici je dobitna kombinacija

8. jun 2018. - Podgorica bi mogla da dobije spalionicu otpada što je plan komunalnog preduzeća Deponija koji podržava i Saša Mujović, ministar energetike

Novi evropski zakon IED 2.0 gradanima gradjanima odstetu od zagadivaca zagadjivaca

Novi evropski zakon IED 2.0 omogućava građanima da dobiju odštetu od zagađivača

8. jun 2018. - Direktiva IED 2.0 pokriva emisije zagađujućih materija i omogućava ljudima da dobiju odštetu za narušavanje njihovog zdravlja usled protivzakonitog zagađivanja