Životna sredina

Stručnjakinje i aktivistkinje poručuju: Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna

Strucnjakinje aktivistkinje ruze cveta pobuna

Slika: Toplodolske bake na barikadama (Marica Stamenković)

Objavljeno

09.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Autorka: Iva Marković, inicijativa Pravo na vodu

Preko stotinu stručnjakinja i ekoloških aktivistkinja potpisalo je proglas povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, u kojem pozivaju na ekološku i socijalnu akciju širom Srbije. „Bolji svet za žene je bolji svet za sve, uključujući i prirodu“, istakle su u dokumentu nazvanom „Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna“.

Doprinos žena u zaštiti životne sredine je nezamenjiv, ali nedovoljno priznat i vidljiv, poručila je grupa ekspertkinja i zaštitnica životne sredine. One u proglasu „Ne trebaju ruže, neka cveta pobuna“ traže da dostojanstven život ljudi i dobrobit planete dobiju zasluženo mesto u prioritetima politike na svim nivoima i pozivaju sve žene da se uključe u izgradnju takvog društva.

Dokument je objavljen povodom Međunarodnog dana žena, a ima više od sto potpisnica. Bolji svet za žene je bolji svet za sve, uključujući i prirodu, stoji u proglasu.

Ženska perspektiva je neophodna za održivu promenu

„Na žensku brigu za zdravlje, ravnopravnost sa drugim ljudima i zajedništvo sa drugim bićima, do skora se cinično gledalo kao na slabost, emotivnost, iracionalnu politiku nižeg reda. Danas, kada je otpor protiv zagađenja, privatizacije i uništavanja prirodnih javnih bogatstava postao pravo i obaveza svakog savesnog čoveka, ženska perspektiva nam je neophodna da bismo sem bunta – napravili/e i održivu promenu,“ navele su potpisnice.

Tokom pandemije je došao do izražaja značaj medicinskih sestara, prodavačica i drugih žena čija su zanimanja nezaobilazna za funkcionisanje društva

Borile se za vazduh, šumu ili reku, žene su jednako angažovane na terenu, poseduju i stručnost i iskustvo, posvećene su preko granica koje im društvo nameće, ističu u proglasu i dodaju da žene preuzimaju rizike i da su izložene pritiscima i pretnjama uprkos tome što značajno slabije zauzimaju javni prostor u Srbiji, a još manje donose odluke.

Priroda trpi zbog apetita kapitalista i imperijalista

„Ne bez razloga, u mnogim krajevima sveta devojke i žene predvode borbu za održivu budućnost. Žene su u većem riziku od posledica svih kriza u životnoj sredini, od lokalnog zagađenja do klimatskih promena. One ostaju gde su, staraju se o bolesnima, starima, nemoćnima. I kada nema hrane pripremaju obrok i kada nema vode brinu o higijeni. Na čelu fronta koračaju takođe i jer same dobro poznaju deblji kraj eksploatacije i nipodaštavanja koje priroda trpi zbog nezajažljivih apetita kapitalista, imperijalista i ostalih predatora,“ naglašeno je.

Potpisnice skreću pažnju na intenzivno kolonizovanje prirode i neodgovoran odnos prema drugim vrstama. Tokom pandemije je došao do izražaja značaj medicinskih sestara, prodavačica i drugih žena čija su zanimanja nezaobilazna za funkcionisanje društva, piše u dokumentu.

„I zato ne želimo poklone i ruže, tražimo ono što svima pripada, čist vazduh i vodu, sačuvanu prirodu, zdravstvenu bezbednost, dostojanstvene poslove koji su dobri i za društvo i za prirodu. Politika brige nije zastareo ideal, ona mora biti naša budućnost!  Socio-ekološka revolucija je nužna, njeno kormilo je naše polje borbe“, kažu aktivistkinje i stručnjakinje i pozivaju sve žene da se povežu u solidarnosti i uključe se u borbu za očuvanje životne sredine, a muškarce da ih u tome podrže i budu im dostojni saborci.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

9. mart 2021. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

9. mart 2021. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

9. mart 2021. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

9. mart 2021. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe