OIE

Srbija konačno počinje da koristi potencijal biomase

Slika: UNDP

Objavljeno

15.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rezultati projekta “Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji”, vrednog USD 30 miliona, predstavljeni su na konferenciji koja je održana tokom sajma energetike u Beogradu.

Projekat su sproveo UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike kao vodećim partnerom, i sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine. Projekat je finansiran od strane Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF) sa USD 2,8 miliona, UNDP-a sa USD 0,3 miliona, srpske vlade u vidu usluga i ne-finansijskog doprinosa u iznosu od USD 1,8 miliona, kao i privatnih investitora.

Međutim, učesnici na konferenciji o biomasi zaključili su da se potencijali šumske i poljoprivredne biomase još uvek ne koriste na efikasan i održiv način, te samim tim predstavljaju najveći potencijal za investicije u obnovljivu energiju.

„Sada kada imamo zakonske okvire, možemo početi da koristimo biomasu u Srbiji“, rekla je učesnicima konferencije Irena Vojáčková-Sollorano, koordinator Ujedinjenih nacija (UN) i predstavnik UNDP-a za Srbiju.

Maja Matejić, portfolio menadžer UNDP-a za Srbiju, predstavila je rezultate projekta, uključujući i šest novih biogasnih kogeneracionih postrojenja. Ona je istakla značaj saradnje između ministarstava enegetike i poljoprivrede, kao i implementacije održivih finansijskih mehanizama za podršku privatnom sektoru na projektima biomase.

Sa druge strane, za sada postoji samo 6,32 MW instalisane snage u savremenim postrojenjima za proizvodnju energije iz biomase, što je tek skroman početak imajući u vidu potencijale.

Miloš Banjac, pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku, rekao da je potencijal biomase u Srbiji jednak 2,2 miliona tona ekvivalentne nafte. On je dodao da Elektroprivreda Srbije (EPS) testira korišćenje biomase kao goriva u termoelektranama, koristeći ovu sirovinu u kombinaciji sa ugljem.

„Srbija je do nedavno izvozila preko 80 odsto svoje biomase, dok je danas to oko 65-70 odsto. Nadamo se da ćemo i dalje smanjivati ove količine kako se budu javljale nove investicije u postrojenja na biomasu“, rekao je u svom izlaganju Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS).

Njegov kolega, Miroslav Lutovac iz PKS-a, rekao je ima neke informacije o tome da se, zahvaljujući subvencijama države za obnivljivu energiju, povrat investicije u biomasu može očekivati možda i za šest godina.

Na konferenciji je najavljen i specijalizovan portal PKS-a namenjen trgovini biomasom – Zelena energija.

Konferencija je održana na 12. Međunarodnom sajmu energetike i 13. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine i ekonologije – EcoFair.

Prezentacije sa konferencije možete preuzeti na linkovima:

  1. Miloš Banjac, Zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji
  2. Maja Matejić, Razvoj tržišta biomase u Srbiji, UNDP-GEF-projekat
  3. Ljubinko Savić, Platforma za trgovinu biomasom
  4. Artur Bobovnicky, Implementacija finansijskih mehanizma podrške projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije
  5. Nikola Rajaković, Podrška razvoju tržišta malih modularnih sistema za daljinsko grejanje i hlađenje u gradovima i opštinama – Program Horizont 2020 EU
  6. Zoran Kapor, Modeli Ugovora o dugoročnom snabdevanju biomasom
  7. Branko Stajić, Energetski zasadi u Srbiji – potencijali I mogućnosti
  8. Ivan Palankáš, Obnovljivi izvori – Biogasna postrojenja IMAO
  9. Ana Gašparovski, Tehnički prikaz/prezentacija 3 CHP postrojenja koja se grade na teritoriji opštini Bač
  10. Danko Vuković, Tehnički prikaz/prezentacija CHP postrojenja  koje je izgrađeno na  teritoriji  opštine  Alibunar /mesto Ilandža
  11. Ivan Radović, Tehnički prikaz/prezentacija CHP postrojenja  koje je izgrađeno na  teritoriji  opštine  Aleksinac/ mesto Gornje Suhotno
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Univerzitet Antaliji ugovor solarnu elektranu 50 4 megavata

Univerzitet u Antaliji potpisao ugovor za solarnu elektranu od 50,4 megavata

15. oktobar 2016. - Univerzitet Akdeniz u Antaliji je uspostavio partnerstvo s grupacijom Kopuz, koja će izgraditi solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 50,4 megavata

CWP Europe krovnu solarnu elektranu Krusevcu Henkel Srbija

CWP Europe pustio u rad krovnu solarnu elektranu u Kruševcu za Henkel Srbija

15. oktobar 2016. - U partnerstvu sa kompanijom Resalta, CWP je glavni investitor u solarnu elektranu nominalnog kapaciteta šest megavata u Kruševcu

crna gora intervju admir sahmanovic

Šahmanović: Prve veće privatne elektrane na solar i vetar očekujemo na mreži 2026.

15. oktobar 2016. - Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, govorio je Balkan Green Energy News o onome što je dosad urađeno, ali i planovima

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

15. oktobar 2016. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane