Otpad

Spalionica bi dugoročno rešila problem odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo – premijer Forto

Spalionica-Sarajevo-premijer-Forto

Foto: Vlada KS

Objavljeno

16.10.2019.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

16.10.2019.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Na nedavno održanoj sednici Skupštine Kantona Sarajevo, premijer Kantona Sarajevo (KS) Edin Forto rekao je da bi izgradnja spalionice koštala koštala 240 miliona KM (oko 122,8 miliona evra) i da bi se takvo postrojenje gradilo na Butilama, kao i da bi se na taj način dugoročno rešio problem odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo, navodi se u saopštenju Vlade KS.

U toku rasprave spalionica je istaknuta kao moguće rešenje za sve veći problem komunalnog otpada u Sarajevu, a Forto je rekao da se radi o skupoj tehnologiji koja bi ipak bila isplativa, jer bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna energija i drugi vidovi energije, što bi bio dovoljan podsticaj privatnim partnerima da uđu u investiciju.

„Izgradnja spalionica postala je praksa u razvijenim državama, gradovima i to bi trajno riješilo problem i u Sarajevu“, rekao je Forto i dodao da deponija Smiljevići ili bilo koja druga lokacija u BiH nikad neće zadovoljiti sve potrebe ako bi se sav otpad odlagao kao što se to danas čini.

Forto je izrazio uverenje da bi se izgradnjom spalionice stvorili uslovi za zatvaranje i konzerviranje deponije u Smiljevićima i najavio prezentaciju koja će uskoro biti održana u Skenderiji na koju će biti pozvani eksperti iz te oblasti.

„Mi ćemo kroz struku i javnost vidjeti šta je najbolje za KS. U narednim mjesecima, ako se odlučimo da idemo u ovom pravcu, mi bi 2020. godine budžetirali konsultante koji bi nam pripremili projekt“, rekao je Forto.

Prema njegovim rečima, kada se dođe do dogovora i projekta, počeće razgovori o investiranju i finansijama, a tek tada će projekat biti ponuđen svim investitorima.

Šta predviđa studija opravdanosti

Spalionica-Sarajevo

Na sednici održanoj 8. oktobra, Skupština Kantona Sarajevo zadužila je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS da u roku od 30 dana predloži Vladi KS usvajanje studije opravdanosti izgradnje kogenerativog postrojenja i postojenja za mehaničko-biološki tretman otpada na području KS, uz zahtev za konkretno opredeljenje oko prvorangirane opcije za postupanje sa komunalnim otpadom na deponiji Smiljevići.

Prema zaključcima koje je usvojila Skupština KS, studija predviđa dve prvorangirane opcije:

  • Termička obrada komunalnog otpada u kogenerativnom postrojenju za produkciju električne i toplotne energije, uz dodatak prethodno osušenog otpadnog mulja sa PPOV Butile. Procenjeni iznos investicije je 219 miliona KM. Postrojenje je dimenzionirano na 162.370 t mešanog komunalnog otpada i 45.000 t mulja sa Butila (13.235 t mulja nakon sušenja), kao prvorangirano rešenje.
  • Mehaničko-biološki tretman otpada sa ciljem proizvodnje goriva iz otpada, uz izdvajanje reciklažnih sirovina, pri čemu biološki tretman podrazumeva anaerobnu digestiju s ciljem proizvodnje biogasa. Procenjeni iznos investicije za ovo rešenje je 76 miliona KM. Postrojenje je dimenzionirano na 162.370 t mešanog komunalnog otpada. Lokacija RCUO Smiljevići, kao drugorangirano rješenje.
Komentara: (1)
Dragan Lepedat / 17.10.2019.

Poštovani,
spalionice su prevazidjeno rešenje koje je po ekološkim standardima zabranjeno u skoro svim zemljama Evrope.
Naša napredna tehnologija Gasifikacije RDFa otpada i mulja za Clean Energy from Waste primenu omogućava proizvodnju električne energije i čistih goriva-Metanola po najvišim ekološkim normama bez stvaranja velikih količina pepela i emosije dioxina i furina.
Pozdrav,
Dragan Lepedat

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni kapaciteti skladistenje energije baterije

Globalni kapaciteti za skladištenje u baterijama skočili za rekordnih 200 GWh u 2024.

16. oktobar 2019. - Troškovi skladištenja električne energije su značajno opali zahvaljujući smanjenju troškova projekata baterija i tehnološkim poboljšanjima

beogradski energetski forum 2025 bef zapadni balkan spajanje trzista cbam

Zapadni Balkan se nada spajanju tržišta električne energije sa EU, CBAM unosi neizvesnost

16. oktobar 2019. - Predstavnici operatora prenosnih sistema, regulatora i berzi električne energije okupili su se na Beogradskom energetskom forumu 2025.

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

16. oktobar 2019. - U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama radi sastavljanja akcionog plana za ceo region

liberalizacija trziste elektricne energije kosovo

Liberalizacija tržišta električne energije na Kosovu* izazvala protest privrede

16. oktobar 2019. - Od 1. juna kompanije sa godišnjim prometom od preko 10 miliona evra moraće da kupuju struju na otvorenom tržištu