Električna energija

Slovenija ukida upotrebu uglja najkasnije do 2050.

Slovenija-ukida-upotrebu-uglja-najkasnije-do-2050

Slika: Ministarka Alenka Bratušek predstavlja nacrt NEKP-a (MZI)

Objavljeno

07.02.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.02.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenija namerava da smanji upotrebu uglja za 30% do 2030. godine, a da je potpuno ukine najkasnije do 2050. godine, navodi se u nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP), koji definiše energetsku politiku zemlje do 2030. godine.

Nacrt NEKP-a je predstavila slovenačka ministarka za infrastrukturu Alenka Bratušek na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani. Ona je najavila da će ovaj dokument biti usvojen do kraja meseca, navodi se u saopštenju na sajtu Ministarstva, i dodaje da je nacrt na javnoj raspravi od 28. januara do 16. februara.

NEKP postavlja ciljeve za smanjenje i potpuno ukidanje upotrebe uglja

Bratušek je rekla da ažurirani nacrt uključuje poboljšane ciljeve u svim oblastima, dodajući da NEKP postavlja i ciljeve za smanjenje i ukidanje upotrebe uglja, kao i da bi do 2030. njegovo korišćenje trebalo da se smanji 30%.

Peti blok u Termoelektrani Šoštanj biće isključen sa mreže

U međuvremenu, kako je navela, Slovenija će isključiti sa mreže peti blok u Termoelektrani Šoštanj i obustaviti uvoz uglja za potrebe Ljubljane.

U saopštenju Ministarstva ne navodi se da će upotreba uglja biti ukinuta najkasnije do 2050, ali ova godina je navedena u nacrtu.

Odluka o drugom bloku nuklearne elektrane Krško biće doneta najkasnije do 2027.

Bratušek je najavila razmatranje novih opcija kada je reč o nuklearnoj energiji, kao i odluku o drugom bloku nuklearne elektrane Krško najkasnije do 2027.

Nacrtom se predlaže postepeno smanjenje subvencija za fosilna goriva, i na kraju njihovo potpuno ukidanje. A, jedan od izazova koji mora biti rešen je, kako se navodi, gradnja hidroelektrana (HE).

Izgradnja HE na srednjem toku Save je zasad zaustavljena

Nacrtom nije predviđena izgradnja hidroelektrana (HE) na srednjem toku Save u ovoj deceniji, uglavnom zbog poteškoća u pronalaženju prave lokacije, rekla je ona.

Bratušek je, ipak, uverena da su izgradnja i rad HE mogući bez narušavanja prirode.

Slovenija mora pronaći način da promoviše upotrebu obnovljivih izvora energije u zaštićenim područjima, rekla je ona, dodajući da zemlja, takođe, mora povećati i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

7. februar 2020. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

7. februar 2020. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

7. februar 2020. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

7. februar 2020. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović