Objavljeno
24.08.2017.
Država
Autor
Komentari
Podeli
Objavljeno
24.08.2017.
Država
Autor
Komentari
Podeli
Slovenija će u nedaleko od hrvatske granice, u blizini nuklearke Krško, početkom 2018. krenuti sa izgradnjom skladišta za trajno zbrinjavanje nukleranog otpada, a u projekat želi da uključi i Hrvatsku, čiji predstavnici bi o tome trebalo da odluče na jesen.
U slovenačkom mestu Vrbina, nedaleko od hrvatske granice i u blizini Krškog, firma Riko završila je pripremne radove za gradnju skladišta za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada i otpada iz nuklearne elektrane Krško, koja je u suvlasništvu Slovenije i Hrvatske.
Izgradnja odlagališta započeće početkom iduće godine i trajaće tri godine, javljaju slovenački mediji. U Vrbini je sada pri kraju izgradnja nasipa koja se bazira na podacima o najvišim istorijskim poplavnim vodama Save, što će stvoriti osnovu za izgradnju temelja za nadzemne objekte.
Slovenačka Agencija za radioaktivni otpad priprema odgovarajuću dokumentaciju za dobijanje građevinske dozvole, koja bi mogla da se izda do kraja godine, što zavisi i od odobrenja Uprave za nuklaernu sigurnost. Vrednost trajnog odlagališta s jednim skladištem procenjena je na 160 miliona evra a u probnom radu trebalo bi da bude od 2021. godine.
Kada bi se u gradnju odlagališta uključila Hrvatska, troškovi bi za Sloveniju mogli biti manji od 100 miliona evra. Slovenačka strana je u julu hrvatskom Ministarstvu energetike poslala poziv za sastanak zajedničke međuvladine komisije koji će se održati na jesen, a tema bi između ostalog bila i odlagalište. Prema međudržavnom sporazumu o razgradnji nuklearke dve suvlasnice nuklearke mogu zajedno odlagati otpad iz elektrane ili svaka može napraviti svoje skladište i otpad se deli.
Slovenci smatraju da bi zajedničko rešenje odlaganja radioaktivnog otpada bilo jeftinije, jednostavnije i sigurnije nego da se rade posebna odlagališta.
Hrvatski eksperti skeptični u vezi sa zajedničkim odlagalištem za nuklearni otpad
Hrvatski stručnjaci su pre nekoliko meseci ponudu Slovenije o zajedničkoj gradnji skladišta ocenili kao nepovoljnu iz više razloga. Najveći problem po njima je što je predviđeno isključivo skladištenje otpada koji nastaje u Sloveniji i nukleraki Krško i ne rešava pitanje niskog i srednje radioaktivnog otpada koji se proizvodi u Hrvatskoj, što znači da bi Hrvati ipak morali da izgrade sopstveno skladište za radioaktivni otpad koji nije iz nuklearke, poput medicinskog ili industrijskog. Problem je, kako navode, i lokacija uz Savu, na plavnom području i vodoizvorištu iz koga se napaja Zagreb.
Hrvatska strategija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada predviđa da se sav sadašnji i budući medicinski i nemedicinski radioaktivni otpad u Hrvatskoj, uključujući i polovinu otpada iz nuklearke Krško, zbrinjava u zemlji, na jednoj lokaciji, koja se ne spominje imenom. Ipak, još od 1999. godine u prostornom planu Hrvatske Trgovska gora kod Dvora na Uni, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), navedena je kao jedina lokacija za tu namenu. Trgovska gora nije uklonjena iz plana bez obzira na negodovanje ekoloških aktivista i stanovništva oko 20 lokalnih samouprava u Hrvatskoj i BiH, kao i najviših organa oba entiteta BiH, koji su zapretili i Medjunarodnim sudom pravde ukoliko se od te lokacije ne odustane.
Prema analizama stručnjaka, koje su dostavljene vlastima u BiH, područje Trgovske gore, gde se planira odlaganje 5.000 tona radioaktivnog otpada, kao i još 700 tona istrošenog nuklearnog goriva iz nuklearke Krško, problematično je jer je tlo podložno potresima i sastavljeno od vodopropusnog krečnjaka-dolomita sa strmim nagibom pa postoji realna mogućnost zagađenja vodotokova Une, ali i Korane.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.