OIE

Slovenija isplatila 135 miliona evra na ime subvencije za OIE i visokoefikasnu kogeneraciju

slovenija-subvencije-oie

Slika: Pixabay

Objavljeno

18.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenija je u 2018. godini isplatila 135,1 milion evra na ime subvencija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i električne i toplotne energije u visokoefikasnim kogeneracijama. Najviše novca dobile su solarne elektrane snage – 62,8 miliona evra, a najviše energije su proizvele kogeneracijska postrojenja na fosilna goriva – 320,5 GWh.

Ukupna proizvodnja 3.859 elektrana, instalisane snage 412 MW, u 2018. godini bila je 937,9 GWh ili 1% odsto manje nego u 2017, a ukupne subvencije su prošle godine bile 6% manje nego godinu ranije.

Inače, ovih 3.859 elektrana predstavlja oko 12% svih instalisanih kapaciteta u Sloveniji.

Prosečan iznos subvencija po jedinici proizvedene električne energije je 2018. godine iznosio 144,1 evra/MWh, što je za 5% manje nego u 2017. godini.

Subvencije od 135,1 milion evra isplaćene su u vidu garantovanih otkupnih cena (fid-in tarifa) i finansijske podrške za operativne troškove.

Solarne elektrane dobile su 47% subvencija, kogeneracijske elektrane na fosilna goriva 21%, elektrane na drvnu biomasu 15%, a elektrane na biogas 11%

Kako je naveo Centar za podršku proizvodnji zelene energije, koji je deo slovenačkog operatora tržišta električne energije Borzen, i 2018. je nastavljen trend smanjenja proizvodnje, isplata subvencije i ulaska novih elektrana u sistem podrške.

Prošle godine je, u odnosu na 2017, zabeležena veća proizvodnja električne energije iz hidroelektrana (HE) i kogeneracija na fosilna goriva, dok je smanjena proizvodnja solarnih elektrana i biogasnih postrojenja, naveo je Centar za podršku Borzen.

Iznos isplaćenih subvencija i proizvodnja prema vrsti postrojenja:

  • Solarne elektrane – 62,8 miliona evra, 249,6 GWh,
  • Kogeneracije na fosilna goriva – 28,8 miliona evra, 320,5 GWh,
  • Elektrane na drvnu biomasu – 19,6 miliona evra, 125 GWh,
  • Elektrane na biogas – 15 miliona evra, 112,3 GWh,
  • Hidroelektrane – 6,9 miliona evra, 118,3 GWh,
  • Ostale elektrane – 1,8 miliona evra, 6,3 GWh,
  • Vetroelektrane – 0,4 miliona evra, 6 GWh.

Solarne elektrane dobile su 47% subvencija, kogeneracijske elektrane na fosilna goriva 21%, elektrane na drvnu biomasu 15%, a elektrane na biogas 11%.

Kada je reč o proizvodnji, najveće učešće imaju kogeneracijska postrojenja na fosilna goriva – 34%, zatim solarne elektrane sa udelom od 27%, elektrane na biomasu i hidroelektrane sa po 13% i elektrane na biogas sa 12%.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija sneg solarni paneli

Od čišćenja snega sa solarnih panela više štete nego koristi

18. april 2019. - Slovenački operateri solarnih elektrana i ne pokušavaju da očiste sneg sa svojih modula, jer bi im to zapravo donelo više štete nego koristi

Kelog International jača prisustvo u Evropi objedinjavanjem svog brenda

Kelog International jača prisustvo u Evropi objedinjavanjem svog brenda

18. april 2019. - Kelog International je objedinio firme u svom vlasništvu pod svojim jedinstvenim brendom

Poluprovidni solarni sistemi gube isplativost iznad 50 odsto transparentnosti

Poluprovidni solarni paneli neisplativi pri transparentnosti iznad 50 odsto

18. april 2019. - Pri transparentnosti poluprovidnih solarnih modula većoj od 50 odsto, efikasnost sistema po jedinici površine je značajno manja, a troškovi proizvodnje električne energije su previsoki

cbam-eu-predlog-zapadni-balkan-elektricna-energija-trziste-spajanje

Predlog EU za izmenu pravila o CBAM-u nudi olakšice, ali neizvesnost od 1. januara nije izbegnuta

18. april 2019. - Balkan Green Energy News je analizirao predlog Evropske komisije za izmenu zakona o prekograničnoj taksi na CO2