Klimatske promene

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Foto: Image by Marjan from Pixabay

Objavljeno

03.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama.

Vlada Slovenije je usvojila uredbu o Programu trošenja sredstava Klimatskog fonda za 2025–2028. godinu. Programom se nastavljaju ključne mere iz prethodnog plana za period 2023-2026. i dodaju sredstva za 2027. i 2028, čiji se iznos određuje na osnovu očekivanih prihoda od aukcija emisionih jedinica.

Emisione jedinice su deo Sistema za trgovanje emisijama Evropske unije (EU ETS).

Sredstva će biti raspoređena oblastima koje odgovaraju na glavne klimatske izazove, kako u ublažavanju, tako i u prilagođavanju klimatskim promenama. Biće podržane i mere koje podržavaju zelenu tranziciju i povećavaju otpornost Slovenije na klimatske promene, navela je slovenačka vlada.

Za dekarbonizaciju ekonomije namenjen je 121 milion evra

Najviše novca dobiće održiva mobilnost – 375 miliona evra. Sredstva će biti iskorišćena za investicije u modernizaciju javnog putničkog prevoza – kupovina novih vozova i autobusa, renoviranje sistema prodaje karata i informisanja, sufinansiranje vozila sa nultom emisijom i infrastrukture za punjenje, promociju vožnje bicikla i pešačenja i prebacivanje teretnog prevoza sa puteva na železnicu.

Za dekarbonizaciju ekonomije namenjen je 121 milion evra. Vlada će sufinansirati uspešne projekte Evropske unije, podržati uvođenje cirkularne ekonomije i održivog izveštavanja malih i srednjih preduzeća, kao i investicije u dekarbonizaciju industrije.

U energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, mere za smanjenje energetskog siromaštva i izgradnju zgrada sa skoro nultom energijom biće uloženo 111 miliona evra.

Za podizanje svesti i obrazovanje namenjeno 26 miliona evra

Za obnovljive izvore energije namenjeno je 95 miliona evra. Taj novac biće iskorišćen za zamenu zastarelih uređaja za grejanje u domaćinstvima modernim uređajima za grejanje i toplotnim pumpama, skladištenje energije, geotermalnu energiju i mere za veću energetsku autonomiju zgrada.

Iz Klimatskog fonda će biti odvojeno 49 miliona evra za dodatne mere prilagođavanja klimatskim promenama. To su smanjenje rizika od poplava, očuvanje biodiverziteta, prilagođavanja u šumarstvu i poljoprivredi i jačanje otpornosti lokalnih zajednica.

Slovenija je za međunarodno finansiranje klimatskih promena namenila 12 miliona evra, a za podizanje svesti i obrazovanje 26 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj svet dekarbonizacija juzna koreja termoelektrane

Odluka Južne Koreje da zatvori termoelektrane na ugalj zabrinula Australiju i zemlje jugoistočne Azije

3. oktobar 2025. - Južna Koreja će do 2040. ugasiti 40 termoelektrana, a datum za ostalih 20 biće definisan sledeće godine, najavila je Vlada

iea izvestaj svetski energetski pregled 2025 world energy outlook oie

Diverzifikacija snabdevanja i međudržavna saradnja ključ za energetske turbulencije

3. oktobar 2025. - Međunarodna agencija za energetiku objavila je Svetski energetski pregled za 2025. godinu. Saradnja i diverzifikacija ključne reči

COP30 u Brazilu: deset godina nakon Pariskog sporazuma, svet i dalje daleko od klimatskih ciljeva

3. oktobar 2025. - U brazilskom gradu Belem održava se 30. po redu Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, COP30.

cbam-srbija-zapadni-balkan-eu-dekarbonizacija-energetska-zajednica-ljubo-macic

Maćić: Izuzeće od CBAM-a za struju donelo bi Srbiji pogubno brzu dekarbonzaciju, taksa blokira i spajanje tržišta sa EU

3. oktobar 2025. - Evropska komisija priznaje da problemi sa primenom CBAM-a postoje, ali odgovore nije ponudila, kaže Ljubo Maćić, specijalni savetnik u Ekonomskom institutu