Klimatske promene

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Foto: Image by Marjan from Pixabay

Objavljeno

03.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.10.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama.

Vlada Slovenije je usvojila uredbu o Programu trošenja sredstava Klimatskog fonda za 2025–2028. godinu. Programom se nastavljaju ključne mere iz prethodnog plana za period 2023-2026. i dodaju sredstva za 2027. i 2028, čiji se iznos određuje na osnovu očekivanih prihoda od aukcija emisionih jedinica.

Emisione jedinice su deo Sistema za trgovanje emisijama Evropske unije (EU ETS).

Sredstva će biti raspoređena oblastima koje odgovaraju na glavne klimatske izazove, kako u ublažavanju, tako i u prilagođavanju klimatskim promenama. Biće podržane i mere koje podržavaju zelenu tranziciju i povećavaju otpornost Slovenije na klimatske promene, navela je slovenačka vlada.

Za dekarbonizaciju ekonomije namenjen je 121 milion evra

Najviše novca dobiće održiva mobilnost – 375 miliona evra. Sredstva će biti iskorišćena za investicije u modernizaciju javnog putničkog prevoza – kupovina novih vozova i autobusa, renoviranje sistema prodaje karata i informisanja, sufinansiranje vozila sa nultom emisijom i infrastrukture za punjenje, promociju vožnje bicikla i pešačenja i prebacivanje teretnog prevoza sa puteva na železnicu.

Za dekarbonizaciju ekonomije namenjen je 121 milion evra. Vlada će sufinansirati uspešne projekte Evropske unije, podržati uvođenje cirkularne ekonomije i održivog izveštavanja malih i srednjih preduzeća, kao i investicije u dekarbonizaciju industrije.

U energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, mere za smanjenje energetskog siromaštva i izgradnju zgrada sa skoro nultom energijom biće uloženo 111 miliona evra.

Za podizanje svesti i obrazovanje namenjeno 26 miliona evra

Za obnovljive izvore energije namenjeno je 95 miliona evra. Taj novac biće iskorišćen za zamenu zastarelih uređaja za grejanje u domaćinstvima modernim uređajima za grejanje i toplotnim pumpama, skladištenje energije, geotermalnu energiju i mere za veću energetsku autonomiju zgrada.

Iz Klimatskog fonda će biti odvojeno 49 miliona evra za dodatne mere prilagođavanja klimatskim promenama. To su smanjenje rizika od poplava, očuvanje biodiverziteta, prilagođavanja u šumarstvu i poljoprivredi i jačanje otpornosti lokalnih zajednica.

Slovenija je za međunarodno finansiranje klimatskih promena namenila 12 miliona evra, a za podizanje svesti i obrazovanje 26 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

3. oktobar 2025. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

3. oktobar 2025. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

3. oktobar 2025. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

3. oktobar 2025. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela