Energetska efikasnost

Sedmi Zagrebački energetski tjedan

Sedmi Zagrebacki energetski tjedan

Slika: Grad Zagreb

Objavljeno

14.05.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.05.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Sedmi po redu, Zagrebački energetski tjedan održan je od 9. do 14. maja pod sloganom Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo!“

Razni lokalni i regionalni akteri su učestvovali u ovom događaju, i još jednom naglasili značaj energetske efikasnosti i održivog razvoja. Ovogodišnji Zagrebački energetski tjedan je stavio nešto širi kontekstualni fokus na energetsku efikasnost i zaštitu klime. Sedmica je protekla u znaku raznih događanja, kao što su međunarodna konferencija, stručni skupovi, radionice, univerzitetski forumi, seminari, prezentacije i specijalizirane nastave u školama i vrtićima grada Zagreba. Događaji „otvorenih vrata“ (open-door events) na temu energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, klimatskih promjena i održivog razvoja su također bili značajan dio zagrebačke energetske sedmice.

Kao i prethodnih godina, Grad Zagreb sarađivao je sa njemačkom organizacijom Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) kroz Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost (ORF-EE).

Kao dio Zagrebačkog energetskog tjedna, 11. i 12. maja, održana je međunarodna konferencija Ususret održivoj energetskoj uniji“. Fokus konferencije su bile različite teme, kao što su najbolji način za ostvarivanje evropskih energetskih ciljeva, razni izazovi na tom putu, potencijal projekata održive energije, inovativni finansijski instrumenti za energetsku tranziciju Evropske unije, modeli suradnje javnog i privatnog sektora za projekte održivog razvoja, kao i uloga lokalnih zajednica u procesu energetski održivog razvoja.

Potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba, Jelena Pavičić Vukičević iskoristila je priliku da pozdravi sve učesnike i učesnice, i da dodatno podsjeti na važnost ove sedmice i konferencije. Ona je stavila naglasak na napore Grada Zagreba, naglasivši da lokalna vlast prati energetsku politiku EU, kao i hrvatsku nacionalnu politiku, i da je aktivno uključena u realizaciju ciljeva EU, uključujući i one na temu energije, zaštite životne sredine i održivog razvoja. U korist snažnije akcije za postizanje tih ciljeva, dodala je ona, ide i nedavno potpisivanje Pariškog sporazuma 22. aprila u Njujorku, gdje su i Evropska unija i Hrvatska preuzele obavezu smanjenja emisije ugljen-dioksida za najmanje 40% do 2030. godine.

Prezenteri na konferenciji su uglavnom bili predstavnici hrvatskih ministarstava, organizacija i institucija koje su aktivne u sektoru energetike. Događaju su prisustvovali i predstavnici EU, te važni regionalni akteri koji su svojim znanjem i iskustvom obogatili diskusije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija uzice subvencije kotao pelet gas

Užice deli subvencije za kotlove i peći na pelet i gas

14. maj 2016. - Za kotlove na prirodni gas Grad Užice daje subvencija do 80 odsto, a za kotlove na pelet do 60 odsto, navodi se u javnom pozivu

Slovenija subvencija daljinsko grejanje hladenje hladjenje

Slovenija pokrenula program subvencija za daljinsko grejanje, hlađenje

14. maj 2016. - U Sloveniji je u toku javni poziv za subvencije za sisteme za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije

hrvatska vireas agencija sjever AI energetika vestacka inteligencija

Stigao je VIREAS – virtuelni energetski pomoćnik zasnovan na veštačkoj inteligenciji

14. maj 2016. - Aplikacija VIREAS je interaktivna platforma koja omogućava korisnicima da razgovaraju sa AI asistentom o energetici

Pored strategije za grejanje Evropi neophodna strategija za hladenje hladjenje

Pored strategije za grejanje, Evropi sada neophodna strategija za hlađenje

14. maj 2016. - Za razliku od sistemskih rešenja za grejanje, pristup hlađenju u Evropi je bio haotičan, parcijalan i nepravičan, a ono dobija suštinski značaj