Klimatske promene

Sedam gradova i regiona sa Zapadnog Balkana dobija pomoć EU za procenu klimatskih rizika

klimatske promene zapadni balkan klimatska otpornost climaax projekat neum bijelo polje vojvodina

Foto: Aristal Branson from Pixabay

Objavljeno

01.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Sedam gradova i regiona sa Zapadnog Balkana dobiće finansijsku i tehničku podršku za poboljšanje svoje klimatske otpornosti u okviru evropskog projekta CLIMAAX.

Četiri grada iz Albanije, po jedan iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore i Vojvodina iz Srbije nalaze se među 69 izabranih gradova i regiona iz 23 zemlje. Izbor je obavljen kroz dva konkursa, od kojih je drugi završen pre nekoliko dana.

Izabrani gradovi i regioni će dobiti ukupno više od 12 miliona evra od Misije EU za adaptaciju na klimatske promene, saopštio je projekat CLIMAAX.

Maksimalni iznos finansijske podrške kreće se između 115.227 i 300.000 evra.

Odabrani gradovi i regioni će sprovesti procene klimatskih rizika

Sa Zašadnog BLakna tu su gradovi iz albanije: Tirana, Valona, Belš i Libohove, Neum iz BiH, Bijelo Polje iz Crne Gore i Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine Vojvodine iz Srbije.

Što se tiče drugih zemalja koje prati Balkan Green Energy News, tu su i regioni i gradovi iz Bugarske (7), Hrvatske (2), Kipra (1), Grčke (8), Rumunije (3), Slovenije (1) i Turske (7) – Lista odabranih korisnika 1 i Lista odabranih korisnika 2. Iz Hrvatske to su mesto Kula Norinska i Šibensko-kninska županija.

klimatske promene climaax projekat izabrani gradovi zemlje regioni
Projekat CLIMAAX – spisak zemalja sa izabranim gradovima i regionima

Iz projekta CLIMAAX podsećaju da sve veća učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, porast nivoa mora, kao i druge opasnosti u vezi sa klimatskim promenama, predstavljaju značajne rizike za ekonomije, društva i ekosisteme širom sveta. Zato je, dodaju, od ključnog značaja razumeti ove rizike i razviti efikasne strategije za upravljanje i prilagođavanje tim rizicima.

Gradimo mrežu saradnje zajednica posvećenih klimatskoj otpornosti širom Evrope

Glavni cilj CLIMAAX-a je podrška implementaciji Strategije prilagođavanja EU, a posebno prvog cilja programa Horizon Europe Mission Adaptation – priprema i planiranje za klimatsku otpornost.

Odabrani gradovi i regioni će primeniti predloženi metodološki okvir i alate za sprovođenje procena klimatskih rizika. Podršku u tome pružiće im konzorcijum projekta CLIMAAX.

„Pojačavamo napore da procena klimatskih rizika postane praktičan proces koji vodi ka stvarnim, efektnim akcijama. Osnaživanjem regiona neophodnim alatima i finansijskom podrškom, mi ne samo da poboljšavamo lokalne strategije prilagođavanja – mi gradimo mrežu saradnje zajednica posvećenih klimatskoj otpornosti širom Evrope“, poručio je Danijelo Sempere Tores, koordinator projekta i direktor Centra za primenjena istraživanja u hidrometeorologiji Politehničkog univerziteta katalonije (Universitat Politècnica de Catalunya).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nevada u potrazi za vodom, desalinizacija kao jedno od mogucih resenja

Nevadu bi od žeđi spasao dotok iz Pacifika za desalinizaciju

1. april 2025. - Južna Nevada se oslanja isključivo na vodu iz sve slabije reke Kolorado. Razmatra desalinizaciju kao sveobuhvatno rešenje.

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

1. april 2025. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

1. april 2025. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

1. april 2025. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine