Šahmanović: Prve veće privatne elektrane na solar i vetar očekujemo na mreži 2026.

Crna Gora je za godinu dana usvojila dva reformska zakona – o energetici i obnovljivim izvorima energije, i objavila prve aukcije za tržišne premije. Admir Šahmanović, koji vodi Ministarstvo energetike i rudarstva, kaže za Balkan Green Energy News da su novim propisima potpuno uskladili sektor sa pravnom tekovinom Evropske Unije, a investitorima poslali jasnu poruku da Crna Gora ima stabilan okvir i tržišno formirane cene koje štite interese građana. Pripadnost evropskom energetskom prostoru, kako ističe, nije samo politički cilj, već pravac u kojem želi da zemlja napreduje i da ostave deci zemlju sa čistijom i sigurnijom energijom.

Admir Šahmanović bio je ministar rudarstva, nafte i gasa u Vladi premijera Milojka Spajića, da bi u februaru postao koordinator Ministarstva energetike, a od aprila ministar energetike i rudarstva Crne Gore. U intervjuu za Balkan Green Energy News razgovarali smo i kako planira da podstakne značajnije investicije, kada će Crna Gora spojiti tržište električne energije sa Italijom odnosno EU, šta Ministarstvo radi da zemlja spremno dočeka uvođenje prekogranične takse na CO2, kao i kakav je plan za investicije u sektoru prirodnog gasa.

Crna Gora je usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije. Koje su glavne novine?

Usvajanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije prvi put uvodimo jasan, konkurentan i potpuno transparentan mehanizam podrške proizvodnji zelene energije, aukcijski sistem.

Prethodnih mjeseci vrijedno smo radili kako bi zakon zaista zaživio, pripremili smo oko 15 podzakonskih akata koji su nam omogućili da objavimo prve aukcije. Lično smatram da je upravo to jedna od najvažnijih novina, jer sada investitorima šaljemo jasnu poruku da Crna Gora ima stabilan okvir i tržišno formirane cijene koje štite interese građana.

Na ovaj način postavljamo čvrste temelje za ubrzanu energetsku tranziciju, koja je i naš strateški izbor i naša obaveza prema budućim generacijama.

Usvojen je i novi Zakon o energetici. Šta taj propis donosi?

Zakon o energetici je naš krovni zakon, okvir kojim smo potpuno uskladili sektor sa pravnom tekovinom EU. Donosi strože standarde, veću zaštitu krajnjih kupaca, veću konkurenciju i jača institucionalni nadzor.

Takođe, otvara energetski sektor Crne Gore prema evropskom tržištu i gradi stabilno, predvidivo okruženje. To je važno za investitore, ali i za svakog potrošača, jer znamo da su ljudi na kraju ti koji osjećaju svaku promjenu u sistemu.

Izjavili ste da sve ove reforme predstavljaju jasan strateški pravac Crne Gore, koja svoju energetsku budućnost vidi kao deo evropskog tržišta. Šta će ta budućnost doneti Crnoj Gori – privredi i građanima?

Naša ambicija je Crna Gora kao zemlja čiste energije i stabilnog sistema. Pripadnost evropskom energetskom prostoru donosi veću sigurnost snabdijevanja, niže troškove na duži rok i snažan priliv investicija. Privreda će imati pristup većem tržištu, a građani sigurniju, održivu i ekološki prihvatljiviju energiju.

To nije samo politički cilj, to je pravac u kojem želim da rastemo, napredujemo i ostavimo djeci zemlju sa čistijom i sigurnijom energijom.

Raspisan je i prvi javni poziv za aukcije za tržišne premije. Kakve konkretne koristi očekujete od aukcija?

Aukcijski mehanizam nam omogućava da kroz fer i konkurentan proces biramo najpovoljnije i najozbiljnije investitore. Projekti se realizuju bez subvencija iz budžeta i uz minimalan rizik za državu.

Očekujemo nove kapacitete, otvaranje radnih mjesta, bolje korišćenje naših prirodnih resursa i jačanje ukupne energetske stabilnosti. To su rezultati koje građani mogu osjetiti i u svom računu za struju, i u novim prilikama koje se otvaraju u lokalnim zajednicama.

Interesovanje investitora za vetar i solar je veliko, sa zahtevima za gradnju elektrana snage oko 5,5 GW. Kada očekujete realizaciju?

Ovakav interes je najbolji dokaz da reforme daju rezultate. Prve veće projekte očekujemo na mreži od 2026, a značajniji kapaciteti biće spremni do 2030. godine. Transparentne procedure, dobra saradnja sa lokalnim zajednicama i unapređenje mrežne infrastrukture biće ključni da ove investicije postanu stvarnost.

Šta su glavne prepreke realizaciji ovih projekata? Kako ih otkloniti?

Najveći izazovi su administrativne procedure, ograničenja prenosne mreže i prostorno-planska dokumenta. Radimo na njihovom rješavanju kroz međuresornu saradnju, digitalizaciju procesa i odlučnost države. Jačamo kapacitete, ubrzavamo izdavanje dozvola i modernizujemo propise. Želim da investitor, kada dođe u Crnu Goru, zna da ima jasne, predvidive i fer uslove.

U toku su pripreme za povezivanje sa tržištem električne energije EU kroz konekciju sa Italijom. 2027. se pominje kao ključna godina.

Da, vrlo predano radimo na institucionalnoj i tržišnoj integraciji. To znači usklađivanje pravila, donošenje preostalih podzakonskih akata i tehničku pripremu operatora. Sa podrškom EU i Energetske zajednice, uvjeren sam da 2027. ostaje godina kada ćemo potpuno otvoriti naše tržište prema Evropi.

Sve zemlje regiona očekuje CBAM. Koliko je Crna Gora spremna?

CBAM mijenja pravila izvoza električne energije ka EU i donosi i troškove i prilike. Svjesni smo da će to biti finansijsko opterećenje za našu privredu, ali upravo zato ovo vidimo kao dodatni podsticaj da ubrzamo realizaciju projekata iz obnovljivih izvora energije i povećamo sopstvenu proizvodnju zelene struje.

Radimo na prilagođavanju regulatornog okvira, usklađivanju privrednih aktivnosti i obezbjeđivanju što većeg udjela čiste energije, kako bismo ostali konkurentni, zadržali puni pristup evropskom tržištu i istovremeno smanjivali emisije.

Crna Gora ima ambiciozne planove i u sektoru prirodnog gasa – gasovod, terminal za tečni prirodni gas (LNG), gasne elektrane. Dokle se stiglo?

Gas vidim kao razvojnu šansu, za veću sigurnost snabdijevanja, diverzifikaciju izvora i otvaranje novih mogućnosti za privredu. Ali jednako vjerujem da ovakvi strateški projekti moraju rasti iz dijaloga sa lokalnim zajednicama, uz puno uvažavanje njihovih stavova.

Trenutno radimo na pripremi i razvoju projekta Jadransko-jonski gasovod i analiziramo potencijal LNG terminala. To radimo odgovorno, korak po korak, i u skladu sa evropskim ciljevima energetske tranzicije.