OIE

Rerig (E.ON): U Hrvatskoj je taksa za zbrinjavanje solarnih panela i do šest puta veća nego u drugim zemljama EU

hrvatska andreas rorig e.on hrvatska e-otpad solarni paneli

Foto: E.ON

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska naplaćuje taksu za zbrinjavanje solarnih panela, kao elektronskog otpada, u iznosu od 300 evra po toni što je i do šest puta više u odnosu na druge zemlje Evropske unije, čime se usporava razvoj korišćenja solarne energije za proizvodnju električne energije, izjavio je za Balkan Green Energy News Andreas Rerig, predsednik Odbora direktora kompanije E.ON Hrvatska.

Problem je i način obračuna ove takse na ime elektronskog otpada koja se naplaćuje jednokratno na solarne panele, kao i to što Hrvatska nema sistem za prikupljanje i reciklažu solarnih panela.

Objava Andreasa Reriga (Andreas Rörig) na društvenoj mreži LinkedIn da u Hrvatskoj visoke naknade i regulatorne prepreke ograničavajuhrvatska andreas rorig e.on elektronski otpad solarni paneli razvoj solarne energije izazvala je dosta pažnje u javnosti. Taksa za upravljanje elektronskim otpadom od 0,30 evra po kilogramu (300 evra po toni) ugrožava, kako je istakao, profitabilnost ulaganja u solar.

Naknada se u drugim zemljama EU kreće od 50 do 150 evra

On je za naš portal objasnio da poređenje naknada u zemljama EU pokazuje da su naknade u Hrvatskoj znatno veće nego u okolnim zemljama. Tako su naknade u drugim EU zemljama, poput Holandije, Belgije, Slovenije i Mađarske, u rasponu od 50 do 150 evra po toni.

Naknada se plaća na osnovu ukupne težine solarnog panela, zavisno od tipa i dimenzija, u svakom slučaju, kako kaže, više od 20 kilograma po jednom panelu. Još više zabrinjava nesrazmerno oporezivanje jer se 80-90 odsto mase solarnog panela sastoji od materijala koji se lako recikliraju i nisu klasifikovani kao e-otpad, ali se naknada naplaćuje na ukupnu težinu.

“Ovaj pristup obeshrabruje ulaganja, usporava napredak Hrvatske ka energetskoj tranziciji i protivreči ciljevima zemlje za smanjenje emisija i povećanje energetske efikasnosti. Praktični primjer zašto solarna energija čini manje od 2% energetskog miksa Hrvatske – daleko ispod njenog pravog potencijala”, naveo je Reriga.

Ima naznaka da će se stvari promeniti

Zato je predložio smanjenje takse na solarne panela, ali i suspendovanje obaveze plaćanja dok funkcionalni sistem za zbrinjavanje ne bude uspostavljen. On potvrđuje da trenutno u Hrvatskoj ne postoji funkcionalni ssistem za prikupljanje, obradu i reciklažu e-otpada od solarnih panela.

“Međutim, postoje pozitivne naznake da će naknada biti smanjena i da će sustav biti uspostavljen vjerujemo da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao potrebe industrije. Podržavamo takve mjere jer vjerujemo da će doprinositi rješenju ovog problema i omogućiti lakše upravljanje otpadom”, rekao je Rerig.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

14. april 2025. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

14. april 2025. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

14. april 2025. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

14. april 2025. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila