OIE

Rerig (E.ON): U Hrvatskoj je taksa za zbrinjavanje solarnih panela i do šest puta veća nego u drugim zemljama EU

hrvatska andreas rorig e.on hrvatska e-otpad solarni paneli

Foto: E.ON

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska naplaćuje taksu za zbrinjavanje solarnih panela, kao elektronskog otpada, u iznosu od 300 evra po toni što je i do šest puta više u odnosu na druge zemlje Evropske unije, čime se usporava razvoj korišćenja solarne energije za proizvodnju električne energije, izjavio je za Balkan Green Energy News Andreas Rerig, predsednik Odbora direktora kompanije E.ON Hrvatska.

Problem je i način obračuna ove takse na ime elektronskog otpada koja se naplaćuje jednokratno na solarne panele, kao i to što Hrvatska nema sistem za prikupljanje i reciklažu solarnih panela.

Objava Andreasa Reriga (Andreas Rörig) na društvenoj mreži LinkedIn da u Hrvatskoj visoke naknade i regulatorne prepreke ograničavajuhrvatska andreas rorig e.on elektronski otpad solarni paneli razvoj solarne energije izazvala je dosta pažnje u javnosti. Taksa za upravljanje elektronskim otpadom od 0,30 evra po kilogramu (300 evra po toni) ugrožava, kako je istakao, profitabilnost ulaganja u solar.

Naknada se u drugim zemljama EU kreće od 50 do 150 evra

On je za naš portal objasnio da poređenje naknada u zemljama EU pokazuje da su naknade u Hrvatskoj znatno veće nego u okolnim zemljama. Tako su naknade u drugim EU zemljama, poput Holandije, Belgije, Slovenije i Mađarske, u rasponu od 50 do 150 evra po toni.

Naknada se plaća na osnovu ukupne težine solarnog panela, zavisno od tipa i dimenzija, u svakom slučaju, kako kaže, više od 20 kilograma po jednom panelu. Još više zabrinjava nesrazmerno oporezivanje jer se 80-90 odsto mase solarnog panela sastoji od materijala koji se lako recikliraju i nisu klasifikovani kao e-otpad, ali se naknada naplaćuje na ukupnu težinu.

“Ovaj pristup obeshrabruje ulaganja, usporava napredak Hrvatske ka energetskoj tranziciji i protivreči ciljevima zemlje za smanjenje emisija i povećanje energetske efikasnosti. Praktični primjer zašto solarna energija čini manje od 2% energetskog miksa Hrvatske – daleko ispod njenog pravog potencijala”, naveo je Reriga.

Ima naznaka da će se stvari promeniti

Zato je predložio smanjenje takse na solarne panela, ali i suspendovanje obaveze plaćanja dok funkcionalni sistem za zbrinjavanje ne bude uspostavljen. On potvrđuje da trenutno u Hrvatskoj ne postoji funkcionalni ssistem za prikupljanje, obradu i reciklažu e-otpada od solarnih panela.

“Međutim, postoje pozitivne naznake da će naknada biti smanjena i da će sustav biti uspostavljen vjerujemo da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao potrebe industrije. Podržavamo takve mjere jer vjerujemo da će doprinositi rješenju ovog problema i omogućiti lakše upravljanje otpadom”, rekao je Rerig.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija pelet briketi pravilnik o cvrstim gorivima iz drvne biomase

Srbija po prvi put uvela standarde za kvalitet peleta i briketa na tržištu

14. april 2025. - Usvojen Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase koja se stavljaju na tržište Republike Srbije

hrvatska andreas rorig e.on hrvatska e-otpad solarni paneli

Rerig (E.ON): U Hrvatskoj je taksa za zbrinjavanje solarnih panela i do šest puta veća nego u drugim zemljama EU

14. april 2025. - Andreas Rerig, predsednik Odbora direktora kompanije E.ON Hrvatska, najavio je naš portal da ima najava da će se situacija promeniti

Elektroprivreda BiH izvodaca izvodjaca tri solarne elektrane

Elektroprivreda BiH traži izvođača za tri solarne elektrane

14. april 2025. - EPBiH je pozvao kompanije da se prijave za projektovanje i izgradnju solarnih elektrana Gornja Breza, Višća i Podveležje 3

Beogradski energetski forum 2025 – mesto susreta lidera energetske tranzicije Jugoistočne Evrope (14-15. maj)

Beogradski energetski forum 2025 – 50 govornika na osam panela meri prolazno vreme energetske tranzicije u JIE

14. april 2025. - Učesnici konferencije imaće priliku da iz prve ruke čuju analize trenutnog stanja, ali i projekcije za budućnost