OIE

Rerig (E.ON): U Hrvatskoj je taksa za zbrinjavanje solarnih panela i do šest puta veća nego u drugim zemljama EU

hrvatska andreas rorig e.on hrvatska e-otpad solarni paneli

Foto: E.ON

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska naplaćuje taksu za zbrinjavanje solarnih panela, kao elektronskog otpada, u iznosu od 300 evra po toni što je i do šest puta više u odnosu na druge zemlje Evropske unije, čime se usporava razvoj korišćenja solarne energije za proizvodnju električne energije, izjavio je za Balkan Green Energy News Andreas Rerig, predsednik Odbora direktora kompanije E.ON Hrvatska.

Problem je i način obračuna ove takse na ime elektronskog otpada koja se naplaćuje jednokratno na solarne panele, kao i to što Hrvatska nema sistem za prikupljanje i reciklažu solarnih panela.

Objava Andreasa Reriga (Andreas Rörig) na društvenoj mreži LinkedIn da u Hrvatskoj visoke naknade i regulatorne prepreke ograničavajuhrvatska andreas rorig e.on elektronski otpad solarni paneli razvoj solarne energije izazvala je dosta pažnje u javnosti. Taksa za upravljanje elektronskim otpadom od 0,30 evra po kilogramu (300 evra po toni) ugrožava, kako je istakao, profitabilnost ulaganja u solar.

Naknada se u drugim zemljama EU kreće od 50 do 150 evra

On je za naš portal objasnio da poređenje naknada u zemljama EU pokazuje da su naknade u Hrvatskoj znatno veće nego u okolnim zemljama. Tako su naknade u drugim EU zemljama, poput Holandije, Belgije, Slovenije i Mađarske, u rasponu od 50 do 150 evra po toni.

Naknada se plaća na osnovu ukupne težine solarnog panela, zavisno od tipa i dimenzija, u svakom slučaju, kako kaže, više od 20 kilograma po jednom panelu. Još više zabrinjava nesrazmerno oporezivanje jer se 80-90 odsto mase solarnog panela sastoji od materijala koji se lako recikliraju i nisu klasifikovani kao e-otpad, ali se naknada naplaćuje na ukupnu težinu.

“Ovaj pristup obeshrabruje ulaganja, usporava napredak Hrvatske ka energetskoj tranziciji i protivreči ciljevima zemlje za smanjenje emisija i povećanje energetske efikasnosti. Praktični primjer zašto solarna energija čini manje od 2% energetskog miksa Hrvatske – daleko ispod njenog pravog potencijala”, naveo je Reriga.

Ima naznaka da će se stvari promeniti

Zato je predložio smanjenje takse na solarne panela, ali i suspendovanje obaveze plaćanja dok funkcionalni sistem za zbrinjavanje ne bude uspostavljen. On potvrđuje da trenutno u Hrvatskoj ne postoji funkcionalni ssistem za prikupljanje, obradu i reciklažu e-otpada od solarnih panela.

“Međutim, postoje pozitivne naznake da će naknada biti smanjena i da će sustav biti uspostavljen vjerujemo da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao potrebe industrije. Podržavamo takve mjere jer vjerujemo da će doprinositi rješenju ovog problema i omogućiti lakše upravljanje otpadom”, rekao je Rerig.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Cena kucnih baterija se u Evropi od 2023 vise nego prepolovila

Cena kućnih baterija se u Evropi od 2023. više nego prepolovila

14. april 2025. - Zrela tržišta baterijskih sistema za domaćinstva u Evropi se stabilizuju, a cene kućnih baterija su u poslednje dve godine pale preko 50 odsto

bih uvoz struje ers epbih ephzhb

BiH uvećala uvoz struje 3,5 puta

14. april 2025. - Drastičan rast uvoza je još jedan dokaz teške situacije u kojoj se nalaze elektroprivrede u BiH - EPBiH, EPHZHB i ERS

srbija cene struje poskupljenje mmf vucic crvena zona

Srbija smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, struja duplo skuplja za potrošnju preko 1.200 kWh

14. april 2025. - Potvrđeno je da se smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, ali ne i da struja poskupljuje od 1. oktobra, što su vlasti u paketu obećale MMF-u

bih pelet izvoz uvoz goran ivanovic

Izvoz peleta iz BiH uvećan 60 odsto, cena 450 evra

14. april 2025. - Zanimljivo je da je uvoz zabeležio još veći rast - 66 odsto, ali je reč o mnogo manjim količinama u odnosu na izvoz