Otpad

Prozor-Rama jedina opština u BiH koja sortira sav prikupljeni otpad

prozor rama otpad sortiranje juricic

Foto: Ilvana from Pixabay

Objavljeno

05.02.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.02.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Opština Prozor-Rama jedina je opština u Bosni i Hercegovini koja sav prikupljeni otpad sortira zahvaljujući Ekoparku koji se sastoji od sortirnice i kompostane. Od svog obrađenog otpada 60 odsto je iskorišćeno, ali je problem sa ostatkom koji, kako tvrde u Opštini, nema nikakvu drugu vrednost osim energetske.

Ekopark je, kako je za Fenu rekao Josip Juričić, pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama Josip Juričić, obradio sav prikupljeni otpad na području opštine Prozor-Rama – 1.809 tona, preneo je portal Akta.

Opštinska ulaganja u projekat veća su od šest miliona konvertibilnih maraka (KM), a sastavni deo Ekoparka biće i prečistač otpadnih voda.

Projekat je, prema njegovim rečima, važan za sva mesta nizvodno od Prozora, kao što su Jablanica, Mostar, Čapljina i mesta u Hrvatskoj do Jadranskog mora, pa očekuju da se obezbede i sredstva iz evropskih fondova.

Osim ove opštine još šest komunalnih poduzeća imaju instalirane linije za sortiranje otpada – Mostar, Konjic, Sarajevo, Tuzla, Čapljina i Bihać. Međutim, kako ističe Juričić, Prozor-Rama je možda jedina opština koja 100 odsto prikupljenog otpada sortira.

Juričić: Oko 40 odsto prikupljenog otpada je neiskoristivo

Prozor–Rama je prvi po instaliranoj kompostani gde se prerađuje sav biorazgradivi otpad koji se izdvoji iz mešanog komunalnog otpada. U 2023. godini preradili su oko 733 tone biorazgradivog otpada, a od 100 odsto obrađenog otpada postignuta je iskoristivost od 60 odsto.

Na reciklažu je poslato 96,8 tona ambalaže od papira i kartona, 117,6 tona ambalaže od plastike, 65,9 tona ambalaže od stakla i 24 tone ambalaže od metala. Opština traži kupce za 35 tona ambalaže od višeslojnih materijala i 30 tona istrošenih automobilskih guma.

Juričić ističe da je preostalih 40 odsto otpada neiskoristivo, tržišno bezvredno, poput tekstila i višeslojne ambalaže, ali koji ima svoju energetsku vrednost.

Pre ulaganja u Ekopark sav otpad je završavao na lokalnoj deponiji, naglasio je on, i dodao da čekaju da na području države proradi neka energana ili drugi potrošač RDF-a (prim. aut. gorivo od otpada) kako bi postigli njihov krajnji cilj, a to je opština sa nula otpada.

Ivančević: Rešenje su spalionice ili sanitarne deponije

Trenutna pokrivenost opštine sistemom za odnošenje otpada je veća od 80 odsto, a u toku je projekata koji će to povećati na 99 odsto. Juričić tvrdi da je pre deset godina pokrivenost bila ispod 30 odsto, a svaki zaseok je imao svoju divlju deponiju.

Načelnik opšine Prozor-Rama Jozo Ivančević smatra da je Ekoparkom Opština ispunila svoju zakonsku obavezu zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način. On očekuje da će viši nivoi vlasti uraditi svoj dio posla i smatra da je tu država potpuno zakazala.

Ne postoji, kako navodi, pravo rešenje za onaj deo otpada koji preostane nakon sortiranja i kompostiranja i to se mora rešiti na tim višim nivoima. Spalionice ili uređena sanitarna odlagališta su moguća rešenja, dodao je Ivančević.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Milica Lukic, odrzivo vencanje, eko mlada

Eko mlada Milica Lukic proslavila ljubav održivim venčanjem

5. februar 2024. - Primer Milice Lukić, istraživačice i ekološke aktivistkinje, pokazuje da proslava ljubavi može biti jednako svečana i dirljiva, ali i održiva.

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

5. februar 2024. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

5. februar 2024. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

5. februar 2024. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra