OIE

Potvrđen značajan geotermalni potencijal za daljinsko grejanje u Velikoj Gorici

geotermalni potencijal hrvatska

Foto: Pexels

Objavljeno

30.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Istražne aktivnosti koje je hrvatska Agencija za ugljikovodike sprovela na preliminarnom lokalitetu u Velikoj Gorici potvrdile su značajan geotermalni potencijal. Proizvodnja samo iz ove geotermalne bušotine mogla bi da pokrije skoro 60% potreba za toplotnom energijom gradskog sistema grejanja, saopštila je.

Temperatura rezervoara prelazi 100 stepeni Celzijusa, a kapacitet bušotine u potpunosti ispunjava projektovane ciljeve, saopštila je Agencija za ugljikovodike. Istražne aktivnosti u Velikoj Gorici deo su šireg projekta razvoja geotermalnog potencijala za daljinsko grejanje u Hrvatskoj, koji obuhvata teritorije šest gradova.

Kako bi se u potpunosti realizovao geotermalni potencijal za daljinsko grejanje u Velikoj Gorici, planirana je izrada još jedne bušotine. Taj par bušotina – proizvodna i utisna – omogućio bi kontinuirano i bezbedno korišćenje ovog prirodnog resursa, saopštila je agencija.

Za puno iskorišćenje geotermalnog potencijala u Velikoj Gorici se planira još jedna bušotina

Pored primene u daljinskom grejanju, geotermalni resursi na području Velike Gorice takođe imaju potencijal za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji, dodaje se.

Agencija za ugljikovodike ističe da je ovo jedan od prvih konkretnih koraka ka korišćenju geotermalne energije za grejanje u kontinentalnom delu Hrvatske. Projekat se finansira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a radove je izveo CROSCO, član INA grupe, navodi se u saopštenju.

Ovo je jedan od prvih koraka ka korišćenju geotermalne energije za grejanje u kontinentalnom delu Hrvatske

Projekat istraživanja geotermalnog potencijala u šest gradova – Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici – pokrenut je početkom ove godine, sa ukupnim budžetom od 50 miliona evra. Plan je da se do juna sledeće godine projekat završi, i time utvrdi potencijal geotermalne energije za svih šest gradova.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Univerzitet Antaliji ugovor solarnu elektranu 50 4 megavata

Univerzitet u Antaliji potpisao ugovor za solarnu elektranu od 50,4 megavata

30. jun 2025. - Univerzitet Akdeniz u Antaliji je uspostavio partnerstvo s grupacijom Kopuz, koja će izgraditi solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 50,4 megavata

CWP Europe krovnu solarnu elektranu Krusevcu Henkel Srbija

CWP Europe pustio u rad krovnu solarnu elektranu u Kruševcu za Henkel Srbija

30. jun 2025. - U partnerstvu sa kompanijom Resalta, CWP je glavni investitor u solarnu elektranu nominalnog kapaciteta šest megavata u Kruševcu

crna gora intervju admir sahmanovic

Šahmanović: Prve veće privatne elektrane na solar i vetar očekujemo na mreži 2026.

30. jun 2025. - Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, govorio je Balkan Green Energy News o onome što je dosad urađeno, ali i planovima

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

30. jun 2025. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane