Klimatske promene

Pokvaren “termostat“ Mediterana: Jadran više ne hladi, već greje Sredozemno more

jadran zagrevanje klimatske promene mediteran more

Foto: Pexels

Objavljeno

29.08.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.08.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Jadransko more je vekovima rashlađivalo Mediteran, ali danas prema jugu šalje toplije vode jer se zagreva višestruko brže od klimatskih projekcija. Temperature dobokog Jadrana koje su se očekivale tek krajem 21. veka beleže se već sada, uz ozbiljne posledice po ekosisteme, klimu i priobalne zajednice, pokazuje istraživanje naučnika iz Hrvatske, Italije i Slovenije.

Naučnici sa hrvatskog Instituta Ruđer Bošković (IRB) su u sklopu međunarodnog istraživanja analizirali podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem delu Jadrana, i došli do zaključka da je temperatura mora na dubini od 1.000 metara porasla za 0,8°C u protekloj deceniji, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU).

Ovo može ukazivati na trajnu promenu klimatskog režima u mediteranskoj regiji, a posebno je važno naglasiti da se zagrevanje ubrzava – stope zagrevanja dubokih voda ranije su bile oko 0,2 °C po stoleću, dok su u periodu od 2012. do 2024. porasle na čak 0,8 °C po deceniji. navodi se na sajtu instituta.

Jadran pokreće sistem struja koje obezbeđuju stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana

IRB objašnjava i da Jadransko more funkcioniše kao prirodni “termostat” Mediterana, jer utiče na temperaturne obrasce celog basena. Naime, tokom zime se u plitkom severnom Jadranu formira hladna i gusta voda, koja tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran pokreće sistem struja koji obezbeđuje stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.

Međutim, tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala sada postaje sve toplija i slanija pre nego što počne svoje putovanje prema jugu, pa umesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrevaju ceo sistem, objašnjava se.

Zagrevanje vode ugrožava ribe koje žive na velikim dubinama i privlači vrste iz istočnog Mediterana

Promene u dubokim vodama već sada utiču biodiverzitet, posebno na vrste prilagođene životu u dubokim, hladnim vodama. Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu preseliti prema severu kada se klima zagreva, dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora, objašnjava IRB.

Istovremeno, toplije vode podstiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što menja čitav ekosistem, upozorava se.

Problem nije samo lokalni, već može uticati na celu Evropu

Promene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu uticati na čitav evropski klimatski sistem, kao i na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana za dodatnih 3,3 milimetra godišnje, procenjuju naučnici.

“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno,” izjavio je dr. Ivica Vilibić, jedan od autora naučnog rada objavljenog na osnovu međunarodnog istraživanja. Prema njegovim rečima, naš zadatak je da razumemo te procese i pomognemo društvu da se pripremi za promene koje dolaze.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Promene energetske politike u SAD će samo marginalno uticati na globalnu energetsku tranziciju

29. avgust 2025. - Izveštaj o energetskoj tranziciji DNV-a predviđa prelazak sa današnjeg odnosa fosilnih/nefosilnih goriva od 80/20 odsto na 50/50 do 2050.

svet gradovi prestonice ekstremne vrucine izvestaj iied manila

Broj dana sa ekstremnim vrućinama povećao se 50 odsto za 31 godinu

29. avgust 2025. - Novi izveštaj Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj otkriva povećanje ekstremnih vrućina u glavnim svetskim urbanim centrima

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

29. avgust 2025. - Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama

eu Izvestaj Evropska zivotna sredina 2025

Izveštaj Evropska životna sredina 2025: Stanje je loše

29. avgust 2025. - Evropska životna sredina 2025 je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i prognoza za životnu sredinu zasnovana na podacima iz 38 zemalja