Životna sredina

Peticija za zaštitu karlovačkih vinograda: zabraniti prljave energente i proširenje ciglane

peticija-karlovacki-vinogradi-ciglana

Photo: Pixabay/JillWellington

Objavljeno

22.07.2021.

Država

Podeli

Objavljeno

22.07.2021.

Država

Podeli

Peticija za očuvanje prirodnih resursa i zaštitu vinogradarstva, voćarstva, pčelarstva i organske proizvodnje u Sremskim Karlovcima, koju je pokrenulo udruženje građana Karlovački vinogradi, se odnosi na aktivnosti firmi koje posluju u industrijskoj zoni uz obalu Dunava, kao i u radnoj zoni RZ Prosjanice.

Peticija uključuje zahtev za zabranu korišćenja prljavih energenata, kao što je naftni koks, u radu lokalne ciglane, koja je u vlasništvu hrvatske Nexe grupe, a traži se i sprečavanje najavljenog proširenja njene zone eksploatacije gline za dodatnih 70 hektara, kao i rekultivacija zatvorenih kopova.

U peticiji se zahteva izmeštanje skladišta amonijum nitrata i zabrana skladištenja TNG

Zahteva se i izmeštanje skladišta amonijum nitrata u vlasništvu firme za skladištenje i distribuciju veštačkih đubriva Promist, kao i zabrana skladištenja tečnog naftnog gasa (TNG) i zabrana povećanja skladištnih naftnih kapaciteta u RZ Prosjanice jer, kako ocenjuju u udruženju, to donosi rizik od potencijalnog hemijskog udesa.

Opština Sremski Karlovci je dopustila da na prelepoj obali Dunava, u poznatom vinogorju i na obodu nacionalnog parka Fruška Gora, nikne industrijska zona, a ovaj problem je sada aktuelizovan zahtevom ciglane u vlasništvu Nexe grupe za promenom namene poljoprivrednog i vinogradarskog zemljišta u korist eksploatacije gline, navodi se u peticiji.

Uz sam ekološki koridor reke Dunav niču naftni rezervoari i skladišti se amonijum nitrat

Odlukom opštinskih organa prepušteno je i 54 hektara pošumljenog priobalnog dela Dunava za razvoj radne zone, gde na mestu drveća niču naftni rezervoari, uz sam ekološki koridor reke Dunav. Takođe,na susednoj parceli nalaze se nelegalni objekti u kojima je godinama skladištena opasna materija amonijum nitrat, koja nosi rizik od potencijalne eksplozije, navodi se u peticiji.

„Osim što ovo ugrožava stotine ljudi koji na ovom potezu žive, rade, obrađuju zemlju od koje se hrane, ovo dovodi u pitanje opstanak jednog od najboljih i najstarijih mikrolokaliteta za vinogradarstvo u Srbiji, po kome su Karlovci nadaleko poznati“, piše u peticiji.

Komentara: (2)
Slavko / 22.07.2021.

Moj drugar tehnolog kaze da je ovo politicka odluka i da je sirovina u Sremskim Karlovcima daleko slabija od one Banatske, iako se Nexe hvali po reklamama da pravi ciglu „od najfinije banatske zemlje kao pre 100 god“. Ko i zasto ovo podrzava? Neka idu u Ilok, gde je ista sirovina i iste padine Fruske Gore i slicne vinarije pa nek tamo raskopavaju ako je sve ekoloski ispravno. Zamislite Provansu ili Napa dolinu sa ciglarskom industrijom. Podrska protestu !

Dragana / 25.07.2021.

I verovatno će kao energent da koriste stare gume, rabljena ulja, evropski komunalni otpad pa će vinograde obogatiti toksičnim supstancama.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

22. jul 2021. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

22. jul 2021. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

22. jul 2021. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

22. jul 2021. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.