Električna energija

Otvoren vetropark La Piccolina kod Vršca

vetropark La Piccolina

Photo: BGEN

Objavljeno

03.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.10.2016.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Zagajici kod Vršca, kompanija MK-Fintel Wind a.d. otvorila je svoj drugi vetropark – La Piccolina. Pilot projekat, vredan preko 10 miliona evra, ima 6,6 MW instalisane snage u dve Vestas V-112 vetroturbine.

Izgradnja vetroparka počela je 2015. godine a prva testiranja obavljena su u julu ove godine. La Piccolina je već, do zvaničnog otvaranja početkom oktobra, u mrežu isporučila oko 1,5 GWh električne energije.

„Nova investicija pokazuje našu stratešku orjentaciju ka srpskom tržištu. Merenja na ovoj lokaciji počela su 2009. godine. Tada je ovo bio pionirski poduhvat, a danas već isporučujemo energiju za hiljade domaćinstava bez ikakvog zagađenja. Sada, zahvaljujući vladi Srbije koja je odobrila održiv program podsticaja kroz nov Ugovor o otkupu elektične energije iz obnovljivih izvora , u planu je izgradnja još jednog velikog vetroparka u blizini Vršca“, rekao je na otvaranju Tiziano Giovanneti, direktor Fintel Energia SpA i MK Fintel Wind-a.

„Ponosan sam što u ovom i prethodnom mandatu Vlade Republike Srbije otvaramo drugi vetropark i što smo napravili značajan iskorak kao država i društvo u celini u pravcu daleko veće zastupljenosti obnovljive energije u našoj ukupnoj potrošnji. Značajno je da istaknemo da je ovo samo početak i da su pred nama zaista sjajni projekti koji će u velikoj meri promeniti Srbiju. U proteklih nekoliko godina izgradili smo jedan broj energetskih objekata iz obnovljivih izvora energije, a sa ovim objektom približavamo se kapacitetu od 80 megavata, što je značajan i dobar pokazatelj da smo ozbiljlni i da je to samo početak jednog zasigurno utabanog puta koji više nema alternative. U ovom trenutku imamo status privremenog povlašćenog proizvođača za još 12 elektrana na obnovjlive izvore čiji je ukupan kapacitet oko 485 MW, što je izuzetno značajno. Srbija će bez ikakve dileme ostvariti svoje ciljeve. Mi ćemo se do 2020. približiti ili distići naš cilj od 27odsto ukupne potrošnje iz obnovljivih izvora”, istakao je  Antić..

Očekivana godišnja proizvodnja ovog vetroparka je 20 GWh, što je dovoljno energije za oko 5.500 domaćinstava. Gradnja je većim delom finansirana iz kredita UniCredit banke vrednog 8,5 miliona evra.

MK-Fintel Wind a.d. je zajednička kompanija italijanske Fintel Energia SpA i srpskog MK Holdinga d.o.o. Kompanija je krajem 2015. godine otvorila vetropark Kula, instalisane snage od 9,9 MW, a trenutno razvija projekat vetroparka Košava. Reč je o još jednom vetroparku u okolini Vršca ukupne snage 117 MW, gde će samo u prvoj fazi biti investirano oko 50 miliona evra.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

3. oktobar 2016. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

3. oktobar 2016. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

3. oktobar 2016. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

3. oktobar 2016. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika