OIE

Opština Šoštanj traži konkretne koristi za građane od prve plutajuće solarne elektrane u Sloveniji

hse plutajuca solarna elektrana sostanj

Foto: HSE

Objavljeno

30.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.01.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Dok se Vlada Slovenije sprema da usvoji prostorni plan za prvu plutajuću solarnu elektranu u zemlji, Opština Šoštanj, na čijoj teritoriji objekat treba da se gradi, poručuje da će njena podrška projektu zavisiti od opipljivih i merljivih koristi za njene građane. Prema rečima gradonačelnika Borisa Goličnika, uslovi za podršku uključuju godišnju naknadu opštini, učešće građana u energetskoj zajednici i rušenje rashladnog tornja u termoelektrani na ugalj.

Državna elektroenergetska kompanija Holding Slovenske elektrarne (HSE), koja razvija projekat plutajuće solarne elektrane, saopštila je da bi preliminarna procena uticaja na životnu sredinu mogla biti završena u prvom kvartalu 2027. godine, a da je početak izgradnje planiran za poslednji kvartal te godine, ukoliko sve bude po planu.

Gradonačelnik: Ekološka prihvatljivost je samo početna tačka

Međutim, Goličnik je istakao da je ekološka prihvatljivost samo početna tačka i da lokalne vlasti od ovog projekta očekuju konkretne, merljive koristi za građane, prenosi Naš stik.

On je dodao da je podrška projektu, između ostalog, uslovljena godišnjom naknadom opštini, rušenjem rashladnog tornja bloka 4 u termoelektrani Šoštanj, uključivanjem građana u solarnu energetsku zajednicu i usvajanjem nacionalnog prostornog plana koji bi omogućio sveobuhvatno uređenje zone Družmirskog jezera, na kojem će biti postavljeni solarni paneli.

Goličnik je takođe rekao da energetska tranzicija u Šoštanju mora biti usklađena sa restrukturiranjem regiona nakon zatvaranja rudnika uglja Velenje i naglasio da “energetski projekti moraju doneti jasne koristi za ljude i region.”

Planirani kapacitet plutajuće solarne elektrane je 120 MW

Plan je se da plutajuća solarna elektrana postavi na veštačkom jezeru Družmirje, pored jedine termoelektrane na ugalj u Sloveniji, Termoelektrarne Šoštanj (TEŠ). Projekat, čija je vrednost oko 110 miliona evra, predviđa kapacitet elektrane od oko 120 MW, navodi Naš stik.

Na predstavljanju napretka na projektu prošle nedelje, HSE je saopštio da se očekuje da će Vlada Slovenije u martu usvojiti uredbu o prostornom planu za plutajuću solarnu elektranu, dodavši da će taj dokument omogućiti početak izrade idejnog rešenja i detaljnije procene uticaja na životnu sredinu.

Očekivani radni vek solarne elektrane je oko 30 godina, a troškovi njeng gašenja su uračunati su u procenjeni iznos investicije, saopštili su predstavnci HES-a.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora memorandum bgen bef sahmanovic branislava jovicic

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore i Balkan Green Energy News dogovorili unapređenje saradnje

30. januar 2026. - Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je institucionalni partner BEF-a 2026, koji se ove godine održava 11. i 12. maja

anze predovnik adex bsp trziste struje intervju

Predovnik: Spajanje tržišta električne energije zemalja Zapadnog Balkana sa EU početkom 2028. ili 2029.

30. januar 2026. - Razgovarali smo sa Anžeom Predovnikom, predsednikom Upravnog odbora ADEX-a i direktorom slovenačke berze BSP Southpool

alcazar shtip vetropark stip esia severna makedonija

Alcazar pokrenuo javnu raspravu za projekat vetroparka od 396 MW u Severnoj Makedoniji

30. januar 2026. - Vetropark Štip bi trebalo da bude najveća elektrana na obnovljive izvore u Severnoj Makedoniji, saopštio je Alcazar

crna gora energetska efikasnost eu direktive stednja energije kotlovi solar

Crna Gora uvodi zgrade sa nultim emisijama, obavezno smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru

30. januar 2026. - Crna Gora je usvojila Mapu puta za transpoziciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o energetskoj efikasnosti EU