Otpad

Oko 6.000 kompanija u Srbiji na ivici ekološkog kriminala

Skoro 6.000 kompanija nije podnelo izvestaje Agenciji za zastitu zivotne sredine

Slika: Pixabay

Objavljeno

12.04.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.04.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

O rok za dostavljanje izveštaja za prošlu godinu Agenciji za zaštitu životne sredine – 31.mart, oglušilo se 5.800 kompanija u Srbiji  koje uvoze proizvode koji će postati posebni tokovi otpada ili generišu otpad u proizvodnji. Protiv 6.000 firmi je prošle godine zbog toga pokrenuta prekršajnih prijava.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, pozvao je kompanije koje nisu odstavile svoje izveštaje za prošlu godinu do poslednjeg dana marta, da to učine u što skorijem roku kako bi Agencija izbegla pokretanje zakonske procedure podnošenja prijava, prenosi RTS.

Kompanije koje generišu otpad ili uvoze proizvode koji postaju posebni tokovi otpada dužne su da o tim proizvodima dostavljaju izveštaje Agenciji. Na osnovu toga one plaćaju ekološku taksu, iz koje se finansira zbrinjavanje otpada. Po zakonu, onima koji izbegavaju plaćanje takse, slede prekršajne i krivične prijave, navodi RTS.

Po Rodičevim rečima, Agencija je implementirala savremeno softversko rešenje koje omogućava da se prati šta se dešava sa proizvodima koji postaju otpad, a šta se dešava sa otpadom koji ulazi u, i izlazi iz Srbije.

Nacionalnom registru izvora zagađivanja prošle godine dostavljeno je 23.000 izveštaja, što je 8.000 više nego tri godine ranije. Od ekološke takse naplaćeno je 10 milijardi, navodi RTS.

Agencija za zaštitu životne sredine tada je pokrenula oko 6.000 prekršajnih prijava, a u saradnji sa MUP-om i oko 200 krivičnih prijava protiv preduzeća i ovlašćenih lica u preduzećima koja ne ispunjavaju zakonske obaveze dostavljanja traženih podataka.

Milan Marinović, predsednik Prekršajnog suda u Beogradu i Udruženja sudija prekršajnih sudova kaže da je za ovu vrstu prekršaja protiv pravnog lica propisana novčana kazna od 500.000 do jedan milion dinara, za odgovorno lice u tom pravnom licu od 25.000 do 50.000 dinara, za preduzetnike od 250 do 500 hiljada dinara.

Novčana nije i jedina sankcija u ovom slučaju, kaže Marinović. Zakonom je predviđeno da može biti izrečena i zaštitna mera pravnom licu – zabrana da vrši određene delatnosti.

Posle otkrivanja više lokacija sa opasnim otpadom u Srbiji. Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je inicijativu za pooštravanje kazni za ekološki kriminal.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

12. april 2018. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.

zero waste, grad bez otpada

Kako evropske i svetske opštine menjaju pristup otpadu

12. april 2018. - Mreža Zero Waste Europe je predstavila ključna dostignuća i napredak koje su gradovi širom Evrope i sveta ostvarili u procesu eliminisanja otpada

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

12. april 2018. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

12. april 2018. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje