Životna sredina

Od Sijetla do Tirane, zahuktava se globalna borba protiv zagađenja plastikom

Od-Sijetla-do-Tirane-zahuktava-se-globalna-borba-protiv-zagadjenja-plastikom

Foto: Pixabay

Objavljeno

20.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od individualnih inicijativa do zabrane plastičnih slamčica koju najavljuju gradovi i korporacije – globalni pokret protiv korišćenja plastike je sve jači.

Kada je pre tri godine okačila uznemirujući video morske kornjače koja se muči dok joj izvlače plastičnu slamku iz nosa, Christine Figgener, pomorski biolog univerziteta Texas A&M, nije mogla ni da sluti da će video dostići cifru od 31 miliona pregleda i da će ga mnogi označiti kao prekretnicu u borbi protiv globalne borbe protiv zagađenja plastičnim otpadom.

Među nedavnim najavama zabrane plastičnih slamčica, verovatno je najviše odjeka imala ona koja je došla od poznatog američkog lanca kafeterija. Starbucks je 9. jula objavio da će zaključno sa 2020. godinom – do kad planira da bude prisutan i u Srbiji – iz upotrebe izbaciti plastične slamke u svim svojim kafeterijama širom sveta. Umesto plastičnih slamčica, hladna pića koja služi Starbucks će imati specijalne poklopce dizajnirane tako da može da se pije i bez slamčice. Poklopce je lakše reciklirati nego slamčice, koje se u reciklažnom procesu često zbog svoje veličine i male težine mehanički odvajaju i završavaju na deponijama i u vodotokovima.

Posle nešto manje od dve nedelje, Starbucks i McDonald’s, iako rivali na tržištu kafe za poneti, udružili su snage u cilju razvijanja globalnog rešenja za čaše koje se mogu reciklirati i/ili kompostirati. Tako će u septembru biti objavljen poziv inovatorima, preduzetnicima, ekspertima i reciklerima da predlože rešenja za novu generaciju ovakvih čaša.

Korporacije slede primer Sijetla

Starbucks potiče iz Sijetla, za koji bi se moglo reći da je dao signal da se pojača korporativna borba protiv zagađenja plastičnim otpadom kada je restoranima i fast-fud servisima najavio da zabranjuje upotrebu plastičnog pribora, plastičnih slamki i plastičnih čačkalica na svojoj teritoriji od 1. jula, i uputio im preporuku da ponude slamčice i pribor od drugih materijala, kao što su papir i bambus, ali samo ako ih gosti zatraže. Sijetl je prvi veliki grad u SAD koji je zabranio plastične slamčice, nakon što su to učinili drugi manji gradovi kao što je Majami Bič.

Autori studije objavljene 2015. godine u naučnom časopisu Science, a koju su citirali vodeći mediji, procenjuju da svake godine u okeanima završi 8 miliona tona plastičnog otpada i da bi se ta količina mogla uvećati desetostruko ako se ne preduzmu neophodne mere. Rojters je pisao da bi ta količina mogla da se ilustruje tako što bi se zamislilo po pet plastičnih kesa punih đubreta od plastike na svakih 30 cm obala svih zemalja na svetu koje izlaze na more.

Pozitivan primer je nemački proizvođač sportske opreme Adidas, koji je ne samo prodao milion pari obuće proizvedene od plastičnog otpada iz okeana u 2017. godini, već je i najavio da će do 2024. godine u proizvodnji koristiti samo recikliranu plastiku.

Jugoistočna Evropa preduzima korake

Države u jugoistočnoj Evropi takođe preduzimaju korake u borbi protiv zagađenja plastičnim otpadom. Albanija je nedavno zabranila tanke plastične kese, nakon što je Makedonija zabranila upotrebu istih u trgovinama i drugim poslovnim objektima još 1. januara 2009. godine.

EU članice Slovenija i Hrvatska će uvesti obaveznu naplatu tankih plastičnih kesa 1. januara 2019. godine, kako se navodi u medijskim izveštajima. U Srbiji su do sad četiri velika maloprodajna lanca počela da naplaćuju plastične kese na kasama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

blokada deponije u valjevu, lokalni odgovor

Lokalni odgovor uputio otvoreno pismo gradonačelniku povodom stanja na deponiji u Valjevu

20. jul 2018. - Nakon što je u Valjevu proglašeno vanredna situacija zbog blokade nesanitarne gradske deponije, udruženje Lokalni odgovor uputilo je gradskoj vlasti niz konkretnih predloga za njeno trajno zatvaranje i sanaciju

Medjunarodni dan nultog otpada 2025, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Smanjiti otpad u modnoj i tekstilnoj industriji

20. jul 2018. - Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj da skrene pažnju na brojne negativne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima

Ministarstvo zastite zivotne sredine raspisalo javni konkurs za dodelu sredstava za sanciju divljih deponija

U Srbiji raspisan konkurs za sredstva za sanaciju divljih deponija

20. jul 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo javni konkurs za sufinansiranje projekata prevencije nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanje divljih deponija.

Vanredno stanje u Banjaluci – 300 tona smeca ostaje na ulicama

Vanredna situacija u Banjaluci – 300 tona smeća ostaje na ulicama svakog dana

20. jul 2018. - Na području Banjaluke proglašena je vanredna situacija zbog problema s odlaganjem otpada, saopšteno je iz Štaba za vanredne situacije ovog grada