U fokusu

Od dečijih igrališta do auto-delova – Šta se sve proizvodi od recikliranih guma?

Od-decijih-igralista-do-auto-delova

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Objavljeno

11.06.2018.

Država

Podeli

Objavljeno

11.06.2018.

Država

Podeli

Autor: Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa kompanijom Eco-Recycling

Podloge za sportske terene, dečija igrališta, izolacioni materijal, kante za smeće, auto-delovi, obloge za štale. Ovo su samo neki od proizvoda koji se dobijaju od recikliranih guma.

U našoj zemlji gumeni granulat kao sirovinu za proizvode koristi desetak firmi redovno i još toliko sporadično. Većina recikliranih guma se izvozi u Mađarsku, Rumuniju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Gori, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa kompanijom Eco-Recycling iz Novog Sada, najvećom firmom za reciklažu guma u Srbiji, saznajte detalje reciklaže pneumatika i koji sve zanimljivi proizvodi mogu nastati od recikliranih guma.

Od pneumatika do granulata veličine pola milimetra  

U reciklažne centre pneumatici stižu od fizičkih lica, vulkanizerskih radnji, poljoprivrednih dobara, deponija, industrije, gumarskih, rudarskih i transportnih preduzeća, kao i distributera pneumatika. U našoj zemlji mogu da se recikliraju sve vrste guma, a od 2012. i najveće gume na svetu. Reč je o damper gumama prečnika do 3,6 metara i težine do 2600 kg, koje se koriste u rudnicima RTB Bor i montirane su na damper kamione za prevoz rude nosivosti 450 tona.

U postupku reciklaže pneumatika dobija se gumeni granulat 65%, čelična žica 35% i platno 5%. Razdvajanje komponenti se vrši dejstvom magneta i vazdušne struje. Jedini energent koji se koristi je električna energija. Ne upotrebljavaju se nikakvi hemijski reagensi ili termičke reakcije, tako da se ne stvara nikakva otpadna supstanca, a posebno je značajno da u ovom procesu nema nikakvih propratnih zagađenja životne sredine.

Gumeni granulati, koji se dobijaju sečenjem pneumatika, proizvode se u različitim veličinama u zavisnosti od dimenzija koje su potrebne kompanijama za dalju proizvodnju. Najmanja dimenzija na koju se guma reciklira je pola milimetra. Čelična žica se koristi u livnicama i tako se vraća u proces proizvodnje, a platno najčešće koriste cementare kao gorivo.

Štetni uticaji otpadnih guma na životnu sredinu

Otpadne gume kada su pravilno deponovane ne izazivaju zagađenje tla, vode i vazduha. Međutim, postoji niz akcidentnih situacija kada je moguć štetni uticaj na životnu sredinu, što se posebno odnosi na laku zapaljivost guma i mogućnost nastajanja požara na deponijama.

Nestručnim paljenjem guma u atmosferu se oslobađa dim koji sadrži brojne štetne materije, ispuštaju se otrovni gasovi dioksini i furani koji negativno utiču na zdravlje ljudi i okolinu, a neretko su i pojačanog kancerogenog dejstva. Takođe, topljenjem guma nastaju tečni polutanti koji prodiru u tlo i mogu biti opasni zagađivači ukoliko dopru do površinskih i podzemnih voda.

Pneumatici se zbog svog oblika i specifične gustine ne mogu odlagati tako da se raspoloživi prostor efikasno koristi, što uslovljava obezbeđenje deponija velikih površina. Unutrašnjost gume na deponiji tokom toplog kišnog perioda se delimično napuni vodom, i postaje pogodno mesto za razvoj komaraca, glodara.

Šta se proizvodi od recikliranih guma?

Od ukupnog broja otpadnih guma, 70% se reciklira, a 30% se koristi u energetske svrhe. Kroz uspostavljanje cirkularne ekonomije, gume se nakon upotrebe mogu koristi kao resurs za proizvodnju u raznovrsnim delatnostima. Granulati dobijeni recikliranjem gume mogu se koristiti za proizvode u sledećim oblastima:

Sport i rekreacija: podloge za sportske terene (košarka, mali fudbal, rukomet, odbojka, tenis, atletika, multifunkcionalne sportske podloge, sportski tereni na otvorenom, tereni u dvorani), sportske podloge od veštačke trave (fudbal, hokej na travi..), dečija igrališta, bazeni, popločavanje šetališta;

Domaćinstvo: izrada raznih gumenih delova za domaćinstvo, zaštitne podne obloge, pune gume za kolica i kante za smeće;

Građevinarstvo: obloge za izolaciju krovova, podni izolacioni materijal, zvučne barijere u građevinarstvu, vodootporne membrane, porozna betumenska veziva, gumene cevi;

Saobraćaj: dodatak asfaltima u proizvodnji kolovoza, zvučne barijere u stambenim zonama pored kolovoza, stubići za parkiranje, nosači za znakove, saobraćajne barijere, automobilski delovi (kočnice, delovi za unutrašnjost, volani, pregrade);

Poljoprivreda: izrada podnih prostirki za štale.

Komentara: (2)
zdenko ganić / 25.11.2018.

proizvod auto guma..bih.radio.trenutno mogao bih opskbiti svoje skladiste sa kamionskim gumama .mogu ih rezati.na komadiće.. i slati u maleziju u kontajnerima..potrebne su mi masine…nesto sam gledao s kinezima ..ali financiski ogromna investicija.dali imate adrese firmi s kojim bih mogao poslovati…u.t.o.kristina .petrinja .0982971097lp

Djordje Maric / 05.02.2021.

Velike količine gum.odpada od diht guma pvc vrata i prozora bacam..da li iste neko otkupljuje

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

11. jun 2018. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja

co2 je co2 zero waste europe traži da se spaljivanje otpada uključi u eu ets

CO2 je CO2: Zero Waste Europe traži da se spaljivanje otpada uključi u EU ETS

11. jun 2018. - Spalionice bi mogle da postanu izvor energije sa najviše emisija CO2 kada se prestane sa upotrebom uglja, upozorava Zero Waste Europe

francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

11. jun 2018. - Veliko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da pomogne očuvanju kvaliteta vode i biodiverziteta Dunava i Save

Pozar na deponiji: Da li nam je neodgovornost došla na naplatu

Požari na deponijama: Neodgovornost došla na naplatu

11. jun 2018. - Požar koji je izbio u Regionalnom centru za upravljanje otpadom Duboko je poslednji poziv na otrežnjenje, kažu Gojkan Stojinović i Kristina Cvejanov, eksperti za upravljanje otpadom