Foto: Rafael Urdaneta Rojas from Pixabay
Prvu procenu opasnosti koju klimatske promene predstavljaju za bezbednost Nemačke i Evropske unije u narednih 15 godina pripremili su nemačka Savezna obaveštajna služba (Bundesnachrichtendienst – BND), istraživači i Ministarstvo spoljnih poslova.
Izveštaj, kako prenosi Politico, pokazuje da će destabilizirajući efekti klimatskih promena podstaći migracije i povećati cene hrane, što će izazvati ekonomske i političke potrese u Evropi.
Nacionalnu interdisciplinarnu procenu klimatskih rizika (National Interdisciplinary Climate Risk Assessment) uradili su BND, visokoškolska ustanova nemačke vojske Bundesver Univerzitet u Minhenu, Potsdamski institut za istraživanje uticaja klime i nezavisni institut adelphi. Analiza se bavi efektima klimatskih promena na snabdevanje hranom, migracije, ekonomski prosperitet, globalne sukobe, trgovinske tenzije, ekstrmizam, vojsku.
Problemi bi mogao da bude nejednak uticaj porasta temperatura u EU odnosno veće posledice za zemlje na jugu Evrope
Šef BND-a Bruno Kal opisao je klimatske promene kao jednu od pet glavnih pretnji sa kojima se Nemačka suočava. Ostale su ruska agresija, geopolitičke ambicije Kine, sajber pretnje i međunarodni terorizam.
Autori izveštaja upozoravaju da nejednak uticaj porasta temperatura u EU odnosno veće posledice za južne zemlje, mogu da dovedu do raspada Unije. Zemlje na jugu Evrope biće na udaru ozbiljnih ekonomskih gubitaka, ali i političke nestabilnosti u svojoj geografskoj blizini. Nejednaka pozicija članica EU mogla bi dovesti do napetosti koja bi oslabila veze među njima.
Najdirektnija pretnja evropskoj bezbednosti dolazi od sve većeg broja katastrofa i ekstremnih vrućina. Kako globalne temperature rastu, tako se povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih padavina koje izazivaju poplave, smrtonosnih toplotnih talasa, suša koje uništavaju žetvu i uslova koji omogućavaju da se požari lako šire, navodi se u Izveštaju.
Postoji sve veći rizik od dostizanja takozvanih prekretnih tačaka koje vode do nepovratnih i naglih promena
Autori takođe primećuju da kada globalno zagrevanje pređe 1,5 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, postoji sve veći rizik od dostizanja takozvanih prekretnih tačaka koje vode do nepovratnih i naglih promena. Primer je kolaps struja Atlantskog okeana koje bi značajno ohladile Evropu.
Oni procenju da kada sada stvari stoje, sa trenutnim politikama, svet je na putu zagrevanja od 2,7 stepeni Celzijusa, a emisije i dalje rastu.
Klimatske katastrofe će, kako se navodi u Izveštaju, smanjiti potencijal za ulaganja u nacionalnu i evropsku otpornost i bezbednost.
Suša, na primer, već snažno pogađa poljoprivrednike, a primorava i elektrane na gašenje kada ima nedovoljno vode za hlađenje. Nizak nivo reka u Evropi takođe ograničava transport, što se negativno odražava na ekonomske i vojne lance snabdevanja, upozoravaju autori Izveštaja.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.