Životna sredina

Nacionalni energetski i klimatski plan Bugarske: Za ostvarenje ciljeva do 2030. potrebno 42,7 milijardi evra

bugarska nekp analiza investicije

Slika: Pixabay

Objavljeno

16.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) Bugarske sadrži mere koje će omogućiti da zemlja do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte na nivo iz 2005, navodi se u analizi finalnog NEKP-a koju je uradila Evropska komisija. Najnoviji podaci pokazuju da je Bugarska ostvarila smanjenje od 20% u odnosu na 2005.

EK je pripremila analize finalnih NEKP-ova svih država članica. U njima je navela i u kojoj meri su članice  prihvatile preporuke EK na njihove nacrte planova.

NEKP predstavlja plan svake država EU o tome kako namerava da doprinese energetskim i klimatskim ciljevima EU do 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, interkonekcija i istraživanja i inovacija. EU do 2030. namerava da smanji emisije 40% u odnosu na 1990. (30% emisije koje nisu obuhvaćene Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS) 30% u odnosu na 2005), poveća udeo obnovljivih izvora na 32% i energetsku efikasnost 32.5%.

EK: Doneti strategiju za prestanak upotrebe uglja sa jasnim rokovima

Nakon sagledavanja finalnog NEKP-a i investicionih i reformskih prioriteta koji su identifikovani za Bugarsku, EK joj je u analizi sugerisala da u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji priprema, predvidi određene investicije i mere u sektorima energetike i klimatskih promena. To je, na primer, donošenje strategije za prestanak korišćenja uglja, sa jasnim vremenskim okvirom i obezbeđivanjem pravedne tranzicije za regione uglja.

Investicije: najviše potrebno za dekarbonizaciju

Kako se navodi u analizi Komisije, NEKP sadrži procenu da će za ostvarenje proklamovanih ciljeva biti potrebna ulaganja od 42,7 milijardi evra u sektore potrošnje energije, proizvodnje električne i toplotne energije, kao i infrastrukture.

Najviše novca biće potrebno za dekarbonizaciju, a posebno u sektoru snabdevanja energijom.

Emisije gasova sa efektom staklene bašte biće smanjenje na nivo iz 2005.

Bugarski NEKP, kako piše u analizi, je dizajniran tako da omogući da emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. budu kao 2005, što znači smanjenje za dodatnih 20%. Ovo se odnosi na emisije gasova koji nisu obuhvaćeni Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS).

Ovaj cilj poklapa se sa ciljem koji je definisan uredbom o podeli napora (Effort Sharing Regulation – ESR) kojom su definisani obavezujući nacionalni ciljevi svih članica na osnovu cilja na nivou EU o smanjenju za 30 do 2030.

bugarska nekp analiza evropska komisija

Obnovljivi izvori energije: povećanje cilja iz nacrta plana

Udeo obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji do 2030. trebalo bi da dostigne 27,09%. Doprinos Bugarske cilju EU za obnovljive izvore energije do 2030 značajno se povećao u odnosu na nacrt plana, kada je bio 25%. Istina ovaj doprinos isti je kao rezultat koji se dobija na osnovu formule iz EU uredbe o upravljanju. Formula određuje koliki bi trebalo da budu nacionalni ciljevi članica kako bi se dostigao cilj na nivou EU od 32%.

Energetska efikasnost: slabe ambicije

EK smatra da ciljevi za energetsku efikasnost pokazuju slabu ili veoma slabu ambiciju Bugarske u ovom sektoru.

Ipak, EK smatra pozitivnim visok cilj za energetsku rehabilitaciju zgrada koje su u vlasništvu država ili ih ona koristi. Bugarska namerava da umesto 3%, koliko predviđaju propisi EU,  godišnje obnovi 5% zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

16. oktobar 2020. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

16. oktobar 2020. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

16. oktobar 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

16. oktobar 2020. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW