OIE

Na ostrvu u Švedskoj instaliran najviši drveni stub za vetroelektranu u EU

svedska-drveni-stub-vetroelektrana

Slika: Drveni stubovi su zasad u fazi ispitivanja (Modvion)

Objavljeno

07.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.05.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Najviši drveni stub za vetroelektranu u Evropi instaliran je na ostrvu Bjorko u blizini Geteborga. Konstrukcija od drveta je, kako tvrdi kompanija Modvion, snažna kao čelik.

Ovo, inače, nije prvi drveni stub za vetrogenerator u Evropi, ali je sa 30 metara mnogo veći od drugih dosad izgrađenih. Zajedničko za sve njih je da su u fazi ispitivanja.

Drvo rešava jednu od glavnih zamerki na račun vetroelektrana – da materijali od kojih se prave stvaraju dosta štetnih emisija

Drveni stub je važan jer rešava jednu od glavnih zamerki na račun obnovljivih izvora, a to je da nisu 100% zeleni, kao što mnogi govore. Naime, ako se pogleda životni vek vetrogeneratora ili solarnih panela, ne samo period kada proizvode zelenu energiju, izvesno je da postoje emisije koje su štetne. Tako se prilikom proizvodnje čelika, od kojih se prave stubovi za vetroelektrane, stvara dosta štetnih emisija.

Drveni stubovi su jeftiniji od čelika, što snižava troškove korišćenja energije vetra

Drveni stubovi nemaju taj problem jer omogućavaju radikalno smanjenje emisija zamenom materijala sa intenzivnim emisijama, kao što su čelik i beton, pa su vetrogeneratori od početka eksploatacije klimatski neutralni.

Drveni stubovi su, takođe, jeftiniji od čelika, što snižava troškove eksploatacije energije vetra.

Stub u Švedskoj će, takođe, biti korišćen za ispitivanja, ali, kako tvrde izvođači, već 2022. bi mogle da krenu prve komercijalne isporuke.

Manja težina drveta i modularni koncept omogućavaju izgradnju viših stubova

Kompanija je potpisala memorandume o saradnji sa kompanijama Varberg Energi i Rabbalshede. Prvi se odnosi na stub visok 110 metara, a drugi na stub od 150 metara.

S obzirom da je drvo lakše od čelika, i da se kod njega koristi modularni koncept, to omogućava izgradnju viših stubova, čiji se delovi mogu prevoziti javnim putevima.

Postavljanje drvenog stuba na švedskom ostrvu finansirala je Švedska agencija za energetiku, Region Vastra Gotaland i program EU Horizon 2020.

Ugljen-dioksid se skladišti u drvenom stubu

Otto Lundman, generalni direktor kompanije Modvion AB, izjavio je da je reč o velikom dostignuću koje utire put sledećoj generaciji vetroturbina.

Lamelirano drvo je jače od čelika, a gradnjom sa modulima vetroturbine mogu biti veće, rekao je on, i dodao da  drveni stub smanjuje emisije ugljen-dioksida u proizvodnji jer se ovaj gas skladišti u samoj konstrukciji odnosno stubu.

Naime, ugljen-dioksid koji apsorbuje drvo dok raste, zauvek ostaje u ovim stubovima, što znači da su vetroturbine od samog početka klimatski neutralne.

Vetroelektrane bi trebalo da budu najveći izvor energije u EU već 2027.

Naručilac drvenog stuba je Švedski centar za tehnologiju energije vetra u mestu Chalmers. Ola Carlson, direktor Centra, podsetio je da se očekuje da vetroelektrane budu najveći izvor energije u EU već 2027.

Sa drvenim stubovima dobijamo još više zelene električne energije koja je najbolji odgovor za klimatsku krizu, dodao je on.

Stub visok 30 metara sagrađen je u saradnji sa firmom Moelven u fabrici lepka u mestu Toreboda.

Drvo ima fantastična svojstva i moramo mnogo više graditi sa njim da bismo ispunili klimatske ciljeve, rekao je Johan Ahlen, generalni direktor fabrike Moelven Toreboda.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

7. maj 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javne zgrade ima solar snage skoro 20 MW

7. maj 2020. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

7. maj 2020. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini

GWEC Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024 bio rekordan

GWEC: Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024. bio rekordan

7. maj 2020. - Novopostavljene vetroelektrane su 2024. imale rekordnih 117 gigavata kapaciteta, mada je to tek neznatno više nego 2023, objavio je GWEC