Životna sredina

Mikroplastika otkrivena u 99 odsto uzoraka ribe, škampa

Nova studija otrila prisustvo mikroplastike u 99 odsto morskih plodova

Foto: Freepik

Objavljeno

12.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Istraživači sa Univerziteta države Portland su ispitali prisustvo antropogenih čestica u jestivom tkivu ribe i škampa ulovljenih duž obala Oregona u Sjedinjenim Državama. Studija je pokazala da se mikroplastika nalazi u 99 odsto uzoraka.

Antropogene čestice potiču iz materijala koje proizvode ili prerađuju ljudi. Pored mikroplastike, u ovu kategoriju potpadaju, na primer, tragovi habanja guma, zatim komadići boje, jedinjenja i smese od tekstila i građevinskog materijala, kao i hemijski tretirani materijali poput obojenih celuloznih vlakana.

Istraživači sa Univerziteta države Portland u Oregonu su analizirali pet vrsta ribe i jednu vrstu škampa. Deo uzoraka je prikupljen sa ribarskih brodova, a drugi kupljen u prodavnicama, radi poređenja nivoa kontaminacije.

Nalazi su objavljeni u studiji ‘Od okeana do našeg kuhinjskog stola: Antropogene čestice u jestivom tkivu vrsta iz mora kod Zapadne obale SAD’ (From the ocean to our kitchen table: anthropogenic particles in the edible tissue of U.S. West Coast seafood species).

Analizom jestivog tkiva utvrđeno je prisustvo antropogenih čestica u 180 od 182 uzorka. Čak 80 odsto pronađene mikroplastike čine vlakna od odeće ili tekstila.

Crveni škampi i pacifička haringa su imali najvišu prosečnu koncentraciju antropogenih čestica kada se uporede sa drugim analiziranim vrstama. Naučnici smatraju da je razlog tome ishrana ovih vrsta: plankton koji se, zajedno sa mikroplastikom, sakuplja na površini okeana i prenosi morskim strujama.

Poređenje uzoraka pokazalo je da su primerci jestivih vrsta životinja iz mora kupljeni u prodavnicama bili kontaminiraniji nego oni dobijeni direktno sa brodova, što sugeriše da proces pakovanja i distribucije dodatno doprinosi zagađenju.

Sveprisutnost mikroplastike

U mikroplastici se može naći 16.000 raznih hemikalija iz plastike, poput vrlo toksičnih perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih supstanci (PFAS), zatim bisfenola i ftalata. Brojne naučne studije su pokazale povezanost tih jedinjenja sa slučajevima kancera, hormonskim poremećajima, neurološkim oboljenjima, smanjenom plodnošću i razvojim poremećajima kod dece.

Čestice mikroplastike imaju prečnik do pet milimetara, ali neke su toliko sitne, čak nevidljive, da mogu da prodru i u krvotok. Studije su otkrile čestice plastike u ljudskim plućima, posteljici, reproduktivnim organima, jetri, bubrezima, zglobovima kolena i laktova, krvnim sudovima, čak i mozgu.

Autori ne preporučuju izbegavanje ribe i morskih plodova jer je mikroplastika široko rasprostranjena, tako da promena načina ishrane ne bi pomogla.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija dobila novi zakon o zaštiti vazduha

Srbija dobila novi Zakon o zaštiti vazduha

12. februar 2025. - Narodna skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o zaštiti vazduha.

Termoelektrane na ugalj Zapadnom Balkanu 2024 zagadivale zagadjivale prekoracenja ogromna

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu 2024. zagađivale manje, ali prekoračenja i dalje ogromna

12. februar 2025. - Zastarele termoelektrane na ugalj u regionu su 2024. u vazduh ispustile šest puta više sumpor-dioksida (SO2) nego što je dozvoljeno

ekstremne vrucine toplotni talasi visoke temperature smrt

Više ljudi strada od ekstremnih vrućina, nego od poplava, zemljotresa i uragana zajedno

12. februar 2025. - Skoro pola miliona ljudi širom sveta izgubi život svake godine od posledica ekstremnih vrućina, saopštila je osiguravajuća kuća Swiss Re

srbija zagadjenje vazduha kredit ebrd kotlarnice sinisa mali sara pavkov mateo kolandjeli

Srbija uzela kredit od 50 miliona evra za smanjenje zagađenja vazduha

12. februar 2025. - Vlada Srbije obezbedila je kredit od 50 miliona evra koji će biti investiran u niz projekata iz oblasti zaštite vazduha u više gradova