Foto: pixabay
Maj 2025, bio je drugi najtopliji maj u istoriji na globalnom nivou. Sa druge strane, stanovnici istočne Evrope se sa time ne bi saglasili, i u pravu su, jer je vreme iznad ovog dela kontinenta bilo hladnije od proseka.
Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena (C3S) maj 2025. bio je drugi najtopliji maj na globalnom nivou, sa prosečnom temperaturom od 15,79 stepeni Celzijusa. Mesec iza nas bio je za samo 0,12 stepeni Celzijusa hladniji od rekordnog maja 2024.
Prosečna majska temperatura je za 0,53 stepena Celzijusa viša od proseka za maj u periodu 1991–2020 i 1,40 stepena viša u odnosu na prosek iz predindustrijskog perioda – od 1850 do 1900.
Istovremeno ovaj maj je prekinuo niz od 22 uzastopna mesaca tokom kojih je globalna prosečna temperatura bila viša od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.
„Maj 2025. prekida dosad neviđeno dugačak niz meseci sa temperaturom iznad 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Iako ovo može predstavljati kratkotrajan predah za planetu, očekujemo da će se prag od 1,5 stepeni ponovo premašivati u bliskoj budućnosti, zbog nastavka zagrevanja klimatskog sistema“, izjavio je Karlo Buontempo, direktor C3S.
Cilj od 1,5 stepena Celzijusa dogovoren je Pariskim sporazumom iz 2015. godine. Privremena prekoračenja ne znače da je cilj od 1,5 stepena Celzijusa ostao trajno van domašaja, jer se to odnosi na dugoročno zagrevanje, tokom barem dve decenije, ali pokazuje da se klimatska kriza intenzivira.
U Evropi temperatura ispod proseka
Ukoliko posmatramo temperature u maju na nivou regiona, zanimljivo je da je prosečna temperatura u Evropi bila ispod proseka za period od 1991. do 2020. godine. Takođe, uočene su značajne razlike u različitim delovima Evrope. Dok su temperature u zapadnoj Evropi bile iznad proseka, u istočnoj Evropi – od istočne Italije i Balkana na jugu do Finske na severu – temperature su uglavnom bile ispod klimatoloških vrednosti za pomenuti period.
Najveće negativne temperaturne anomalije zabeležene su severozapadno od Crnog mora, sa centrom u i oko zapadne Ukrajine. Bugarska je takođe imala jedan od tri najhladnija maja od 2005. godine.
U Srbiji u zabeležen hladni dalas
Toplije oblačenje i grejanje u maju svedoče da je maj bio hladan i u većem delu Srbije. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) odstupanje srednje mesečne temperature bilo je -1,4 stepena Celzijusa u odnosu na višegodišnju normalu. Višegodišnja normala služi za poredeđene aktuelnog vremena sa nekim višegodišnjim prosekom. To su u meteorologiji obično tridesetogodišnji proseci, koji se posle određenog broja godina pomeraju kako bi prikazivali aktuelne normale. To znači da je maj 2025. bio hladniji za 1,4 stepen Celzijusa u odnosu na normalu u periodu od 1991. do 2020. godine.
Temperature su na više mernih stanica tokom maja padale ispod pet stepeni Celzijusa, a u planinskim krajevima poput Sjenice i Kopaonika zabeleženo je nekoliko mraznih dana, odnosno dana tokom kojih je temperatura vazduha padala ispod nula stepeni Celzijusa.
U Srbiji je zabeležen zanimljiv i danas sve ređi fenomen hladnog talasa. Talas hladnoće znači da je tokom pet dana minimalna dnevna temperatura bila u kategorijama veoma hladno i ekstremno hladno.
Prolećna suša pogodila veliki deo Evrope
Majske padavine bile su, poput temperatura, neravnomerno raspoređene. Veći deo severne i centralne Evrope, kao i južne Rusije, Ukrajine i Turske, bio je sušniji od proseka. Nasuprot tome, veći deo južne Evrope, delovi Fenoskandije (geografski termin koji obuhvata Norvešku, Švedsku, Finsku i delove Rusije), pojas od Baltika do Crnog mora i delovi zapadne Rusije zabeležili su padavine iznad proseka.
Delovi severozapadne Evrope su ovog proleća zabeležili najniže nivoe padavina i vlažnosti zemljišta od 1979. godine. Uporni sušni uslovi doveli su i do najnižeg prolećnog protoka reka u Evropi od kada se ti podaci prate – od 1992. godine.
Suša izražena kroz manjak padavina, smanjenu vlažnost zemljišta i nižu relativnu vlažnost vazduha bila je naročito izražena u severozapadnim regionima, severno od Crnog mora, kao i u južnoj Skandinaviji.
Suprotno tome, maj je u većem delu južne Evrope, u pojedinim regionima Fenoskandije, u severno-južnom pojasu od Baltika do Crnog mora i delovima zapadne Rusije bio vlažniji od proseka. U nekoliko regiona zabeležene su izrazite padavinske anomalije. Sredinom meseca, južni i centralni Mediteran pogodila je oluja Ines, koja je izazvala značajnu štetu u Tunisu i na Siciliji, dok su Rumuniju krajem meseca zadesile obilne poplave.
Poljoprivrednici širom severne Evrope izrazili su zabrinutost zbog kašnjenja u klijanju pšenice i kukuruza, a Nacionalna unija poljoprivrednika u Velikoj Britaniji upozorila je da su neki usevi već propali zbog najsuvljeg proleća u više od jednog veka.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.